Hrvatska nelikvidnost teška 38 milijardi kuna
Dugovi među tvrtkama Poreznoj predano više od 300.000 izvješća o nenaplati potraživanja
Broj nenaplaćenih faktura među tvrtkama od 31. prosinca 2015. do 31. ožujka 2017. smanjen za devet posto
Ko oliki su razmjeri problema u hrvatskom gospodarstvu generirani kroz pojavu nelikvidnosti danas pouzda pouzdano znamo na temelju podata podataka s kojima raspolaže Minista Ministarstvo financija, Porezna zna u uprava na čelu s ravnateljem telje Zdravkom Zrinušićem. će U skladu sa zakonskom sk obvezom vjerovnici n “filaju” bazu podataka o nenaplaćenim fakturama, i od početka te obveze do danas “naštancali” su više od 300.000 izvješća o tome od kojih partnera nije u roku naplaćena d dospjela tražbina. Forma m kroz koju to čine je Ob Obrazac OPZSTAT1. A na temelju zadnjih zabilježenih lježen podataka koje je na upit Po Poslovni dnevnik dobio od Pore Porezne uprave sliku nelikvidnosti kvidno pokazuju neplaćeni računi sa stanjem na 31. ožujka, ka, a ko koji nisu naplaćeni u sljedećih dećih 3 30 dana, tj. do 30 travnja, riječ je o ukupnom iznosu od 37,655 milijardi kuna.
Podatak je to za prvi kvartal prispjelih 47.576 obrazaca, pa je i dalje riječ o visokim brojkama s trendom postepenog smanjenja ukupnog iznosa nenaplaćenih računa. Isto se tiče i broja dostavljenih izvješća. Iz usporedbe stanja na početku praćenja s današnjim proizlazi da je ukupan iznos nenaplaćenih računa prijavljenih putem Obrazac OPZSTAT1 od 31. prosinca 2015. do 31. ožujka ove godine smanjen s 41,3 milijarde kuna na 37,7 milijarde, oko 9%. A što se tiče vjerovnika danas je broj onih koji imaju problem s naplatom smanjen za oko 7000.
Porezna administracija napominje i da su pod stavkom “Neplaćeni iznos računa” iskazana potraživanja temeljem dospjelih, a nenaplaćenih računa izdanih sukladno odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, kao i potraživanja temeljem dospjelih, a nenaplaćenih računa izdanih sukladno odredbama Općeg poreznog zakona. To znači da su iskazana i utužena potraživanja, kao i potraživanja koja su prijavljena u stečajnu masu ili u postupak predstečajne nagodbe. Pored toga iz Porezne uprave iznose kako se s ovim obrascem željelo postići nekoliko ciljeva. U prvom redu, kažu, to je alat kojim se utvrđuje konkretno mjesto generiranja nelikvidnosti. Zatim on služi za stvaranje baze podataka radi analize rizika vezanog uz nepoštivanje rokova plaćanja propisanim Zakon o financijskom poslovanju, te posljednje iako ne i manje važno ističu ulogu u poboljšanju naplate javnih davanja korištenjem instituta naplate od dužnikova dužnika.
S time se slažu i brojni stručnjaci, pa iz Mazarsa podsjećaju da je ovaj obrazac bio nastavak aktivnosti kojima je Porezna uprava željela implementirati sustav za praćenje poštivanja rokova plaćanja prema zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi.
ŠTO SE TIČE VJEROVNIKA, DANAS JE BROJ ONIH KOJI IMAJU PROBLEM S NAPLATOM SMANJEN ZA OKO 7000
Sa stotinjak dobavljača Konzuma BiH u Sarajevu je u četvrtak održana nova runda razgovora o suradnji i tijeku aktivnosti vezanih uz novi organizacijski koncept maloprodaje Agrokora na tamošnjem tržištu. Brend Mercatora na to bi se tržište trebao vratiti već u rujnu.
“Analize i ispitivanja tržišta pokazali su da je optimalan put povratka Mercatora u BiH kroz preuzimanje prodajnih mjesta koja su u vlasništvu Mercatora te najmu i podnajmu Konzuma BiH, uz zadržavanje poslovanja kroz oba brenda”, rekao je povjerenik u Agrokoru Ante Ramljak. Dobavljačima su predstavljena financijska uporišta takve odluke, a predočen im je i plan za rješavanje međusobnih odnosa koji će u nekoliko mjeseci rezultirati plaćanjem dospje- lih potraživanja; ona iznose 40 milijuna eura, od čega su 33,5 prema domaćim dobavljačima u BiH. Ramljak je najavio i da će Agrokor (uz blagoslov vjerovničkog vijeća) provesti dokapitalizaciju Konzuma BiH u potraživanjima i novcu.
Igor Maroša, pomoćnik predsjednika Uprave PS Mercator istaknuo je da je plan da se 83 Mercatorova prodajna mjesta, koja je Konzum 2014. bio preuzeo u najam i proveo promjenu brenda, vrate pod okrilje Mercatora. Postupak razdvajanja provest će se u kolovozu. Direktor Konzuma BiH Tomislav Bagić objasnio je da će 176 trgovina nastaviti poslovati kao Konzum u BiH. “Pred nama je restrukturiranje i optimizacija prodajne mreže koju ćemo provesti s posebnom socijalnom osjetljivošću”, naglasio je.