Je dijelova zemlje iz širenja neta ugrožava gospodarski rast

jedno, u mnogim segmentima, privatno i poslovno, tražimo i trebamo sve sofisticiranije proizvode prilagođene našim potrebama, visoke kvalitete, isporučene ako je moguće odmah, u što kraćem vremenu i na mjestu koje nam je najdostupnije. I upravo ovi zahtjevi na krilima posljednjih trendova čine osnovu digitalne ekonomije i gospodarstva koje će vrlo brzo promijeniti sadašnjost i približiti nam stvarnu budućnost. U njoj će promjene biti u potpunosti digitalne i stoga revolucionarne te tražiti spremnost na brzu prilagodbu, dajući prednost znanju, inovativnosti, visokim tehnologijama i vrhunskom knowhowu, bez obzira na to radi li se o visokoso fisticiranim proizvodima koji značajno olakšavaju život, poslovanju u ‘oblacima’, robotici ili nečem sasvim drugom. Internet of things na našim je vratima i samo je pitanje trenutka hoćemo li mu ih u pravo vrijeme otvoriti i iskoristiti trenutak za opstojnost u budućnosti.

U kojoj mjeri brzi internet donosi gospodarski rast i nova radna mjesta?

Zapravo u mjeri koja danas jest imperativna. U doba digitalne ekonomije, bez brzog interneta zapravo nema napretka. Potreban je na svakom koraku i svaka njegova ‘neprisutnost’ znači propuštanje prilike ili nemogućnost obavljanja nekog posla, a time i nemogućnost adekvatnog gospodarskog rasta koji mora nositi i nova radna mjesta. Jer, promjenom okruženja koje donosi digitalno doba mijenjat će se struktura radnih mjesta, neka će zanimanja nestajati, a istovremeno će se javljati nova u kojima će se tražiti potpuno drugačiji pristup i znanja. Prema dostupnim procjenama, internetsko gospodarstvo stvara pet radnih mjesta za svaka dva izgubljena offline radna mjesta, dok digitalno gospodarstvo EU raste za 12 posto godišnje.

Koji je primarni cilj Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u RH, s brzinama većim od 30 Mbit/s?

Vlada je usvajanjem strategije dala snažan poticaj stvaranju uvjeta za ubrzavanje razvoja brzog interneta u RH i dostizanju razine njegove dostupnosti i korištenja jednakih prosjeku Europske unije i to do kraja 2020. Osim toga, stavlja se naglasak i na osiguranje dostupnosti širokopojasnog pristupa s brzinama većim od 100 Mbit/s. Primarni cilj Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u Hrvatskoj, tako i one s brzinama većim od 30 Mbit/s i 100Mbit/s kojem svi težimo, do 2020. jest utvrditi koliko je zaostajanje Hrvatske, tzv. digitalni jaz kao i koji su razlozi u nedavnoj prošlosti doveli do toga.

Jednako tako njen je cilj odrediti uz pomoć kojih konkretnih mjera javne politike RH treba i može sustići prosječnu razinu razvoja članica EU te otkloniti opasnost da ubuduće izgubi korak s razvijenim dijelom svijeta.

Je li 2020. godina ostvariv cilj?

Ostvarivost ovog cilja ovisit će o stupnju uključenosti i integriranosti svih dijelova RH, no jednako i ostalih članica EU, a što će logično diktirati i sam proces i dinamiku daljnjeg razvoja digitalnog gospodarstva. Jer, u njemu je sve povezano i ovisno i neće biti puno prostora za propuste želimo li uspjeti.

Što pokazuje analiza propisanih naknada i utjecaj na poslovanje operatera u Hrvatskoj?

Poslovanje operatora je predmet velikog broja različitih naknada. Sustav naknada je uređen kroz 13 zakona, šest pravilnika, pet odluka te tri uredbe, te je samim time složen. Tržište elektroničkih komunikacijskih usluga obilježeno je značajnim kapitalnim ulaganjima operatora koja su ostvarila pad u 2015. godini. Samo dva najveća operatora su tijekom 2015. uložila gotovo dvije milijarde kuna.

Kakva je praksa digitalne ekonomije članica EU i koliki je njen utjecaj na gospodarski razvoj?

Zbog suočavanja s dubokom gospodarskom krizom koja je izbrisala godine gospodarskog i socijalnog napretka i ukazala na strukturne slabosti europskog gospodarstva, EU je donijela Strategiju za pametan, održiv i uključiv rast – Europa 2020, kao odgovor na probleme i poticaj da se Unija pretvori u pametno, održivo i uključivo gospodarstvo, a što su i prioritetni ciljevi.

U skladu s prioritetima, EU je odredila glavne ciljeve do 2020. godine temeljem kojih bi 75 posto populacije u dobi između 20 i 64 godine trebalo biti zaposleno. Tri posto BDPa EU treba investirati u istraživanje i razvoj, no ne manje važno i ispuniti klimatsko energetske ciljeve 20/20/20, uključujući i, ako okolnosti dozvoljavaju, do 30 posto smanjenja emisija štetnih plinova. Postotak osoba koje rano napuste školovanje trebao bi biti ispod 10 posto, dok bi najmanje 40 posto mlađe generacije trebalo završiti tercijarni stupanj obrazovanja. Očekuje se da će se broj radnih mjesta za koja su potrebne vještine iz informacijske i komunikacijske tehnologije povećati za 16 milijuna do 2020., a do 2015. će se za 90 posto radnih mjesta zahtijevati osnovne vještine informacijskih tehnologija.

U konačnici, 20 milijuna ljudi manje trebalo bi biti u opasnosti od siromaštva. Države članice upravo zato se potiče na ispunjavanje ovih ciljeva putem donošenja nacionalnih strategija, uz uvažavanje posebnosti razvoja svake od njih.

Što je Digitalna agenda za Europu i kako je ona nastala?

Digitalna agenda za Europu nastala je kako bi ubrzala širenje brzog i ultrabrzog interneta i omogućila optimalno i pravovremeno korištenje prednosti jedinstvenog digitalnog tržišta i za kućanstva i za poslovni sektor. Važno je naglasiti da digitalno gospodarstvo raste sedam puta brže od ostatka gospodarstva, dok velik dio tog rasta pokreće upravo brzi internet. Razvoj mreža velike brzine danas ima isti učinak kakav je imao razvoj električne energije i prometnih mreža stoljeće prije. Postizanje ciljeva Digitalne agende stoga će otvoriti put mnogim inovativnim proizvodima i uslugama poput ezdravstva, pametnih gradova i proizvodnja utemeljena na podacima na putu do stvaranja jedinstvenog digitalnog tržišta. Sav ovaj potencijal još uvijek koči neujednačen kako hrvatski tako i sveeuropski pravni okvir pa treba još dosta poraditi na definiranju zakona i regulative.

Koliko Europa po tom pitanju zaostaje za SAD-om i Japanom?

Europa zaostaje za ostalim zemljama u pogledu brzih, pouzdanih i povezanih digitalnih mreža koje zapravo podupiru gospodarstva i svaki dio našega poslovnog i privatnog života. Kada komuniciraju u različitim europskim zemljama, građani su još uvijek suočeni s različitim visinama naknada za korištenje, neusklađenim sustavima i neujednačenom povezanosti na cijelom kontinentu.

To ne koristi ni građanima, ni kompanijama ni inovatorima kojih i u Europi ima sve više. Upravo zato Digitalnom agendom za Europu nastoji se potaknuti europsko gospodarstvo osiguranjem održivih gospodarskih i socijalnih pogodnosti jedinstvenoga digitalnog tržišta. Trenutačno se oko 250 milijuna Europljana svakodnevno služi internetom, no milijuni europskih građana još ga nikada nisu uporabili! Sve se više svakodnevnih zadaća obavlja putem interneta pa su svima potrebne bolje digitalne vještine za potpunu uključenost u društvo. S druge strane, digitalno gospodarstvo nudi i razne mogućnosti, no građani i kompanije ih trebaju biti spremni iskoristiti.

Kakav je utjecaj na proračun RH, hrvatske županije i gradove, na BDP, investicije i razvoj?

Operatori su tijekom 2015. uplatili 1,03 milijarde kuna s osnove neporeznih davanja te promatrane naknade predstavljaju značajnu vrijednost. Njihovo bi smanjivanje značajno utjecalo kako na investicijski potencijal operatora, ali i na proračune korisnika. Bitno je da su predložene promjene primjenjive, odnosno da je njihova provedba realna, vjerojatna i prihvatljiva od strane svih relevantnih dionika. S aspekta financijske odgovornosti, potrebno je da su učinci predloženih mjera mjerljivi te da mogu biti predmet pouzdane kontrole.

INTERNETSKO GOSPODARSTVO DANAS STVARA PET RADNIH MJESTA ZA SVAKA DVA IZGUBLJENA OFFLINE RADNA MJESTA DIGITALNA EKONOMIJA NUDI MOGUĆNOSTI KOJE GRAĐANI I KOMPANIJE TREBAJU ISKORISTITI 250 milijuna Europljana služi se internetom svaki dan, a još toliko građana ga nikad dosad nije koristilo