Radne dozvole za BiH žele Srbi, Turci, Hrvati i Kinezi
Protiv struje Stranci traže posao u BiH, zemlji iz koje radno sposobni masovno odlaze
U prvom kvartalu 2017. je 51 državljanin RH dobio radnu dozvolu za BiH, koju godišnje napusti 40.000 ljudi
Uprvom kvartalu ove godine vlasti BiH strancima su izdale 657 radnih dozvola, od čega su 51 dozvolu dobili državljani RH. Najviše radnih dozvola dobili su građani Srbije 165, Turci su dobili 83, Kinezi 43, a Kuvajćani 30.
Po djelatnostima, najviše radnih dozvola, 144, izdano je u sektoru trgovine. U prerađivačkoj industriji izdano je 81, u poslovanju s nekretninama 62, a u obrazovanju 52 radne dozvole.
U međuvremenu je znatno veći broj građana BiH napustio zemlju. Po službenim podacima, Slovenija i Njemačka su 2013. izdale 847, a 2016. čak 5857 radnih dozvola građanima BiH. Masovan odlazak posebno je izražen od početka 2017, kada je BiH za samo dva mjeseca napustilo više radnika nego tijekom cijele 2013.
Ekonomisti objašnjavaju da to što stranci dolaze da rade u BiH nije rezultat pozitivnih trendova na tržištu rada, odnosno, povoljnosti koje im nude tamošnji poslodavci.
Ekonomist Zoran Pavlović ističe da strane tvrtke nemaju dovoljno povjerenja u domaću radnu snagu.
“Ljudi iz Europe i svijeta zapošljavaju se u poduzećima koja su u vlasništvu stranaca, a koji žele radnu snagu iz svojih država. Ne žele ulaziti u rizik s našim kadrom, nego žele biti sigurni da će posao biti obavljen u predviđenom roku i kako treba”, objašnjava Pavlović. Apsurd da stranci nalaze posao u djelatnostima u kojima se bilježi suficit domaće radne snage.
Sličnog stava su i poslodavci, koji su prilično iznenađeni da se na tržištu BiH zapošljavaju i radnici iz Kuvajta.
“Rekao bih da je ovo još jedan apsurd u BiH. S druge strane, veliki problem za našu privredu je odlazak ljudi s ovih prostora, prije svega onih koji su stručni i sposobni. Ako se nastavi ovakav u daleko većoj mjeri ćemo morati uvoziti radnu snagu”, kaže predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Dragutin Škerbić.
Dodaje kako je činjenica da su u BiH plaće male, no osnovni je razlog što ljudi odlaze politička nestabilnost. “Postajemo deficitarni u pogledu mnogih kadrova, a plašim se da će biti sve gore”, ističe Škrebić.
Tako u Njemačku odlaze medicinske sestre, a u Sloveniju vozači, varioci, zidari.
Iz BiH, uglavnom uz pomoć rođaka i prijatelja, tokom godine u inozemstvo otiđe i do 40.000 ljudi.
Predviđa se da će do 2021. iz BiH u potrazi za poslom otići još oko 140.000 ljudi, i to mahom onih najsposobnijih i najkompetentnijih.