Rast prometa Airbnba u Hrvatskoj viši od 100%
Potrebna prilagodba Međunarodna platforma za najam smještaja osvojila Jadran
Država mora prilagoditi regulatorni okvir novoj ekonomiji koja donosi korist širokom sloju ljudi
Platforma Airbnb u Hrvatskoj u zadnje dvije godine ostvarila je više od 100 posto rasta. Airbnb je sve popularniji među iznajmljivačima koji ga najčešće koriste kao još jedan kanal distribucije, vlasti ih ne diraju jer ne predstavljaju značajan porast prijetnje od sive ekonomije. Istodobno, online platforma transparentno pokazuje ocjene gostiju koje su presudne u plasmanu na tržištu i samom opstanku na portalu Airbnb-a, često efikasnije od inspektora kojih je uvijek premalo.
Problem koji država još treba riješiti je bolja naplata boravišne pristojbe za one koji se na Airbnb-u još uvijek mogu oglašavati bez da rade u skladu s hrvatskim propisima, što priznaju u Ministarstvu turizma.
Iz Airbnb-a doznajemo da u ovom trenutku na svojoj platformi u Hrvatskoj imaju nešto manje od 103 tisuće smještajnih objekata, za razliku od svega 36 tisuće u svibnju 2015. godine. Kako je poznato, Airbnb je platforma za iznajmljivanje (“dijeljenje”) smještaja do 25 soba, uključujući i smještaj koji se profesionalno iznajmljuje, kao što su butik hotel, hostel, pansion. Gerard Skehan iz odjela za komunikacije otkriva da im je promet u Hrvatskoj od lani porastao za 59%, a najveći broj apartmaburze na preko Airbnb-a iznajmljuje se u Splitu, slijede Zadar, Pula, Korčula te Dubrovnik. Zagreb trenutno ima preko 3300 aktivnih smještajnih kapaciteta, što je skoro za trećinu više nego lani u isto vrijeme, a u godinu dana za 68 posto je porastao broj gostiju koji su u Zagrebu spavali preko Airbnb-a.
Prosječan prihod domaćina u Hrvatskoj preko Airbnb-a je iznosio 2100 dolara, najviše zahvaljujući sezonalnosti, jer se i dalje većina apartmana iznajmljuje u trajanju od 1-3 mjeseca. Statistike Airbnb-a pokazuju da su gosti u prosjeku iznimno zadovoljni ponudom apartmana i soba u Hrvatskoj, s prosječnom ocjenom od 4,9 od 5, pri čemu 13 posto apartmana ima čistu peticu, a 2800 iznajmljivača status “superhost”. Airbnb ne propisuje broj kvadrata, uređaja ili ručnika. Od domaćina traže da se pridržava njihovih standarda i očekivanja koji su jasno navedeni na stranicama, od sigurnosti, vjerodostojnog predstavljanja usluge, poštenog odnosa prema gostima.
“Razvili smo niz usluga koje omogućuju razvoj me- đusobnog povjerenja, uključujući alate za domaćine i goste koji na temelju detaljnih profila, autentičnih recenzija, verifikacije i platforme za poruke mogu saznati detaljne informacije jedni o drugima prije rezervacije” pojašnjava Skehan. Skehan posebno ističe kako su u Airbnb-u jako zadovoljni ocjenama gostiju, koje su iznimno pozitivne. “U Hrvatskoj imamo preko 2800 domaćina s titulom “superhost”. Radi se o iskusnim domaćinima koji gostima pružaju iznimno dobru uslugu”, pojašnjava Skehan.
NAJVEĆI BROJ APARTMANA IZNAJMLJUJU U SPLITU, SLIJEDE ZADAR, PULA, KORČULA, DUBROVNIK...
Za takav status korisnički račun mora ispunjavati sve potrebne uvjete i u proteklih godinu dana mora biti najmanje 10 ostvarenih rezervacija, stopu odgovora od 90% ili više, te imati najmanje 80% recenzija s ocjenom 5 zvjezdica, pri čemu barem polovina gostiju treba napisati recenziju, te ostvariti sve potvrđene rezervacije bez otkazivanja. Ujedno, tko neprestano dobiva niske ocjene za ukupan dojam može očekivati da njihov oglas bude uklonjen s platforme. Stručnjak za obiteljski smještaj Nedo Pinezić smatra da je jačanje prisutnosti Airbnb u Hrvatskoj dobra vijest.
“Radi se o jednoj od najjačih posredničkih platformi u svijetu koja posluje po modelu ‘poznati gosti kod poznatog domaćina’. Taj način ugošćavanja je u skladu sa suvremenim trendovima potpunog doživljaja destinacije. Država mora prilagoditi regulatorni okvir toj novoj ekonomiji koja donosi korist širokom sloju ljudi”, kaže Pinezić. Turistički konzultant Siniša Topalović pojašnjava zašto Airbnb u Hrvatskoj ne predstavlja preveliki problem u smislu procvata sive ekonomije, za razliku od nekih drugih destinacija koje im brane rad. “Radi se o iznajmljivačima koji su i prije bili na hrvatskom tržištu obiteljskog smještaja i većinom posluju u skladu s propisima, a Airbnb im je samo još jedan kanal distribucije. Kad je u pitanju dio iznajmljivača koji nisu formalno registrirani, tu bi svoju ulogu trebala odigrati država koja bi mogla ili pojačati nadzor ili postići dogovor s Airbnbem o automatskoj naplati boravišne pristojbe prilikom svake transakcije”, pojašnjava Topalović. Ministar turizma Gari Cappelli smatra da je potrebno uspostaviti kvalitetnu regulativu i standarde koji su nužni kako bi zaštitili krajnji korisnici, ali i omogućila tržišna ravnopravnost dionika u sustavu, bilo da je riječ o turizmu ili nekoj drugoj industriji u ekonomiji dijeljenja. Konkretne mjere za sad ne spominje. Kad se govori o nekretninama koje se nude kroz Airbnb bez da su evidentirane, gdje se svakako radi o poreznoj evaziji koja nije legalna, treba razlikovati privatne osobe koje iznajmljuju vlastite nekretnine, najčešće jednu, i profesionalne ponuđače koji iznajmljuju više nekretnina, ističe konzultantica Sanja Čižmar.
“Statistike pokazuju rastući trend upravo ovih profesionalnih ponuđača koji iznajmljuju 4 i više nekretnina, kako u europskim tako i u hrvatskim gradovima. Zato je Barcelona, inače četvrti grad u Europi po broju ponuđenih nekretnina kroz Airbnb (nakon Pariza, Londona i Rima), prestala izdavati dozvole za najam apartmana. U Hrvatskoj ipak broj ponuđača koji iznajmljuju 4 i više nekretnina nije velik, čini 5% od ukupnog broja aktivnih ponuđača u Zagrebu, 8% u Splitu, te 14% u Dubrovniku. Ako promatramo broj ponuđača s 2 i više nekretnina, udjeli u ukupnom broju aktivnih ponuđača su sljedeći: Zagreb 23%, Split 28%, Dubrovnik 40%.”, otkriva Čižmar.
DRŽAVA BI MOGLA ILI POJAČATI NADZOR
ILI POSTIĆI DOGOVOR S AIRBNB-EM O AUTOMATSKOJ NAPLATI BORAVIŠNE PRISTOJBE, KAŽE TOPALOVIĆ