Koga će Trump okriviti kada uskoro dođe do korekcije financijskih tržišta?

Uzlet Najveća zagonetka je nepovezanost između performanse financijskih tržišta i stvarnosti, dok burze dionica nastavljaju s postizanjem novih visina, američko gospodarstvo ostvarilo je rast po prosječnoj stopi od samo 2% tijekom prve polovice 2017. što

TVRTKE SU MANJE SKLONE ULAGANJU JER USPORENI RAST PLAĆA SMANJUJE POTROŠNJU I STOGA CJELOKUPNI GOSPODARSKI RAST

AKO SE FINANCIJSKA REGULATIVA SUVIŠE OLABAVI, TO BI MOGLO REZULTIRATI JOŠ JEDNIM IMOVINSKIM I KREDITNIM BALONOM

Uovom trenutku, nakon proteka šest mjeseci mandata američkog predsjednika Donalda Trumpa, možemo s više pouzdanja procijeniti izglede američkog gospodarstva i kreiranja gospodarske politike pod njegovom administracijom. Najveća zagonetka je nepovezanost između performanse financijskih tržišta i stvarnosti. Dok burze dionica nastavljaju s postizanjem novih visina, američko gospodarstvo ostvarilo je rast po prosječnoj stopi od samo 2% tijekom prve polovice 2017. godine – što predstavlja sporiji rast nego za vrijeme mandata Baracka Obame – a niti očekivanja vezana uz performanse tijekom ostatka godine nisu puno bolja.

Ulagači u burze dionica i dalje se nadaju da će Trump uspjeti progurati politike koje će stimulirati rast i povećati korporativnu dobit. Nadalje, usporen rast plaća nagoviješta da inflacija ne postiže ciljanu stopu koju su odredile Federalne rezerve, što znači da će normalizacija kamatnih stopa od strane Feda teći sporije od očekivanog. Niže dugoročne kamatne stope i slabiji dolar dobre su vijesti za američke burze dionica, dok je Trumpov plan o poticanju poslovanja u principu još uvijek dobar za pojedinačne dionice, iako je ispušten zrak iz takozvanog Trumpovog trgovanja na valu reflacije. U ovom trenutku postoji manje razloga za zabrinutost da će program fiskalnog stimulasna ogromnih razmjera povećati vrijednost dolara i primorati Fed na podizanje stopa. Obzirom na političku neučinkovitost Trumpove administracije, sigurnije je pretpostaviti da, ako bude bilo kakvog stimulansa, on će biti manji od očekivanog.

Rezanje poreznih stopa

Nije vjerojatno da će doći do promjena vezano uz nesposobnost administracije po pitanju provedbe planova na području gospodarske politike. Pokušaji republikanaca u Kongresu usmjereni na ukidanje Obamacara podbacili su, osobito jer su umjereni republikanci odbili glasati za prijedlog zakona koji bi ukinuo zdravstveno osiguranje za oko 20 milijuna Amerikanaca.

Trumpova administracija trenutno se usredotočuje na poreznu reformu, čija će provedba imati jednaku težinu, ako ne i veću. Prethodni prijedlozi porezne reforme bili su predvidjeli uštede uslijed ukidanja zakona Obamacare, no nakon predložene “prilagodbe poreza nakon prelaska granice” ta je ideja napuštena.

To ostavlja republikancima u Kongresu malo manevarskog prostora. Republikanci će ili morati srezati porezne stope u znatno manjoj mjeri od onoga što su isprva namjeravali, ili će biti primorani zadovoljiti se privremenim i ograničenim poreznim rezovima koji se ne plaćaju.

Skromni poticaji

U cilju pogodovanja američkim radnicima i poticanja gospodarskog rasta, porezne reforme trebaju povećati opterećenje za bogate i olakšati situaciju radnicima i srednjoj klasi. Ali Trumpovi prijedlozi postigli bi upravo suprotno: ovisno o tome koji plan razmatrate, 80% do 90% pogodnosti opet bi se odnosilo na one koji spadaju u gornjih 10% vezano uz dohodovnu distribuciju.

Štoviše i još relevantnije, razlog radi kojeg američke korporacije ne gomilaju trilijune dolara u gotovini odbijajući provedbu kapitalnih ulaganja nije stoga jer je porezna stopa suviše visoka, kao što tvrde Trump i republikanci. Umjesto toga, tvrtke su manje sklone ulaganju jer usporeni rast plaća smanjuje potrošnju i stoga cjelokupni gospodarski rast.

Onkraj porezne reforme, Trumpov plan za stimulaciju kratkoročnog rasta kroz potrošnju na infrastrukturu u vrijednosti od trilijun dolara još uvijek se ne nazire. Umjesto izravnog vladinog ulaganja tog iznosa, administracija želi dati skromne porezne poticaje privatnom sektoru u cilju predvođenja različitih projekata. Nažalost, bit će potrebno više od poreznih olakšica za provedbu velikih infrastrukturnih projekata od početka do kraja, ali prilično je malen broj projekata koji bi se s lakoćom mogli provesti, pod uvjetom da su im osigurana financijska sredstva. Dobre vijesti su da administracija nije provela radikalno protekcionističke politike.

Loša vijest je da se Trump i dalje drži svog slogana “kupuj američko, zaposli Amerikanca” i njegove protekcionističke geste više će naštetiti rastu, nego što će spasiti radna mjesta. On je već povukao SAD iz Transpacifičkog partnerstva i napustio pregovore vezane uz Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo s Europskom unijom. Ponovni pregovori su u tijeku vezano uz Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini, a on bi mogao pokušati ponoviti pregovore o ostalim sporazumima vezano uz slobodnu trgovinu, poput bilateralnog sporazuma s Južnom Korejom. On bi također još uvijek mogao započeti trgovinski rat s Kinom kroz uvođenje carina na čelik i ostale proizvode.

Trump bi također mogao ograničiti potencijal rasta SADa restrikcijom imigracije. Povrh zabrana prihvata posjetitelja iz šest pretežno muslimanskih zemalja, administracija namjerava ograničiti migraciju visoko kvalificiranih radnika te povećava broj deportacija imigranata bez odgovarajućih isprava. Sve to, u kombinaciji s doista razvikanim graničnim zidom, srezat će ponudu radne snage u budućnosti, a samim time i gospodarski rast.

Ekološka degradacija

Naposljetku, Trumpov plan o deregulaciji neće potaknuti gospodarski rast i može ga zapravo s vremenom oslabiti. Ako se financijska regulativa suviše olabavi, to bi moglo rezultirati još jednim imovinskim i kreditnim balonom, pa čak i još jednom financijskom krizom i recesijom.

U međuvremenu, Trumpova odluka o povlačenju iz Pariškog klimatskog sporazuma, u kombinaciji s vraćanjem okolišnih regulativa na prethodno stanje, dovest će do ekološke degradacije i usporenog rasta u industrijama zelenog gospodarstva poput solarne energije. Također, slabija zaštita radne snage dodatno će smanjiti pregovaračku moć radnika, te će stoga sprječavati rast plaća i cjelokupne potrošnje.

Nije iznenađujuće da je stvarni i potencijalni rast zapeo na oko 2%. Točno, inflacija je niska, dok su korporativna dobit i burze dionica u uzletu. No, jaz između Wall Streeta i Main Streeta se produbljuje. Visoko vrednovanje tržišta potaknuto likvidnošću i iracionalnim zanosom ne odražava temeljnu gospodarsku stvarnost. Neizbježna je konačna korekcija tržišta. Pitanje je samo koga će Trump okriviti kad se ona dogodi.