VENECIJA I C. GORA NAM ‘PRESUDILE’
SVE MANJE KRUZERA
U Ministarstvu turizma ne vide veliku štetu u manjem broju kruzera, HTZ govori o konkurentskom Kotoru
Iako su brojke o turističkom prometu u Hrvatskoj sve veće i uglavnom bilježe dvoznamenkasti rast, jedan sektor pada i to najviše u posljednjih 10 godina. Riječ je o stranim kruzerima kojih je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvom polugodištu bilo 18,1 posto manje nego u istom razdoblju lani.
Neslužbeno se u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture doznaje da je glavni razlog za manji broj kruzera činjenica da je talijanska Vlada ograničila broj velikih kruzera koji mogu uplovljavati u akvatorij Venecije. Kako većina brodara želi povezati Veneciju preko hrvatskih gradova s Grčkom, najčešće Atenom, jasno je da kad ispadne jedna točka na tom pravcu dolazi do potpune promjene kruzerskih linija.
U prvom polugodištu je u hrvatske luke uplovilo 56 takvih brodova koji su ostvarili 236 putovanja s 316.654 putnika. Najfrekventnija je bila luka Dubrovnik s 183 posjeta, a slijedi Split sa 79 posjeta. Iako je nema u ovoj statistici, Luka Zadar bilježi ove godine značajan rast dolaska kruzera, a koji su prije pristajali u Splitu ili Dubrovniku, a zbog gradnje nove luke Gaženica.
Iz Hrvatske turističke zajednica (HTZ) ističu da je najveći pad zabilježen kod brodova pod talijanskom zastavom. “Rast je zabilježen jedino kod brodova pod belgijskom i norveškom zastavom, no oni čine oko 10% ukupnih putovanja. Vezano uz brodove s talijanskom zastavom, iz medija je poznato da je kompanija Costa Crociere u ovoj godini preusmjerila svoje kruzere na druge destinacije. Tako primjerice Kotor raste u segmentu kruzera. Komparativna prednost Kotora je što se Crna Gora nalazi izvan EU što brodarima omogućuje prodaju i nabavu robe i usluga bez carina i poreza uz niže takse”, kažu u HTZu.
U Ministarstvu turizma ne vide veliku štetu u manjem broju kruzera.
“U kružnim putovanjima zapravo riječ o plutajućim hotelima koji prevoze putnike s jednog mjesta na drugo, odnosno od luke do luke. Veliki kruzeri, zbog raznolike ponude na brodu, imaju i obilježja pokretne destinacije. Na takvim se brodovima provodi većina vremena putovanja, pa se oni smatraju primarnom destinacijom boravka turista, a sve usputne destinacije u kojima pristaju, smatraju se sekundarnim destinacijama”, kažu u Ministarstvu turizma. Dodaju da s druge strane imamo chartere koji, prema podacima iz sustava eCrew o turističkom prometu od početka godine do 7. kolovoza, bilježe 276 tisuća dolazaka te 1,76 milijuna noćenja što predstavlja rast od 15 posto u dolascima i 17 posto u noćenjima turista koji borave na takvim plovilima.