Živite li u pametnom gradu?
Tehnološki lideri Manje od 50% hrvatskih gradova je u nekom stadiju razvitka pametnog grada; oni koji koriste sustav održavanja komunalne infrastrukture znaju da time štede resurse poreznih obveznika i povećavaju produktivnost djelatnika lokalnih uprava
Karlovac, Jastrebarsko, Velika Gorica, Popovača, Sisak, Ogulin, Novigrad i Korčula samo su neki od korisnika pipGIS sustava zagrebačke tvrtke Promet i prostor koji im služi za lakšu komunikaciju između upravitelja infrastrukturom (grad ili općina) i izvođača radova (građevinska ili komunalna tvrtka koja ima ugovor s upraviteljem).
Najrazvijeniji sustav upravljanja infrastrukturom uspostavljen je u gradu Karlovcu, a grad Jastrebarsko je zahvaljujući rješenju za upravljanje cestama na konferenciji Pametni gradovi osvojio priznanje grada budućnosti – INpuls 2015 i to u kategoriji Pametnija uprava. Iako se Karlovac s pravom može smatrati veteranom u kontekstu pametnog upravljanja infrastrukturom, tu je i drugih 13 gradova u sustavu koji su brzo prihvatili mogućnost pametnog rukovođenja i upravljanja terenskim radovima ili intervencijama tako da je svaka intervencija prostorno, vremenski i kategorijski evidentirana u sustavu kroz cijeli svoj razvojni ciklus. Stari, vrlo spori način rješavanja problema na terenu, poput rupa na kolniku ili kvarova na kanalizaciji podrazumijevao je brojne predradnje zaposlenici grada izlazili bi na teren, dokumentirali zatečeno stanje, obavijestili relevantne službe koje bi zatim tražile ponude izvođača. Slijedio je izbor izvođača i, naposljetku, izvedba sanacije. Takav pristup posebno je neisplativ kad je riječ o tzv. kriznoj lokaciji koje se zbog raznih razloga stalno oštećuje. Nema analize, nema promišljanja, te se nova sredstva opetovano ulažu u popravak istih lokacija.
S druge strane, u pametnom sustavu zaposlenik grada po dojavi izlazi na teren, evidentira štetu i odmah je u realnom vremenu putem aplikacije „diže“u sustav gdje je kao novi zadatak odmah vidljiv i gradskoj upravi i izvođačima. U najkraćem mogućem roku izvođač šalje procjenu troškova, cjenik se odobrava jednim klikom miša nakon čega slijedi sanacija.
Nakon sanacije izvođač je dužan snimiti novo stanje te se radovi kontroliraju bez izlazaka na teren svaki izvođač prilaže sliku stanja na temelju koje upravitelj donosi odluku da li je intervencija uspješno obavljena. Ovakav sustav dostupan je preko bilo kojeg pametnog uređaja, a u svakom trenutku svaka se intervencija može pratiti po fazama.
Upravitelj pak može preciznije i štedljivije planirati ugovorene radove kroz godinu te ih iz mjeseca u mjesec revidirati i uspoređivati planirano od realnog stanja. Valja spomenuti i jednu od najvažnijih, a često zanemarivanih prednosti detektiranje crnih točaka na terenu.
Kad neki objekt ili prometnica učestalo trebaju intervenciju jednostavno je uočiti ponavljanje te analizirati zašto se nezgode događaju. Problem se onda može pametnije, ekonomičnije i dugotrajnije sanirati. Također, pipGIS sustav pokazao se efikasnim u vatrogastvu gdje vatrogasne postrojbe s implementiranim sustavom imaju točan uvid u lokaciju svakog hidranta, strujnog čvora, opasnog križanja i prije nego krenu na teren, pa ured za upravljanje kriznim situacijama može uključiti u sustav sve relevantne službe i točnim informacijama efikasno upravljati s nepogodom. Takvim se pristupom, što je najvažnije u cijeloj priči, mogu spriječiti nesreće.