Poslovni Dnevnik

Europski turizam pred izazovom - kako se riješiti turista, a da ih ne razjurimo?

Previše gostiju Dubrovnik je zbog gužvi početkom godine predstavio projekt ograničava­nja pristupa gostiju u Grad na maksimalno osam tisuća, uz pomoć brojača, s najavom da će već od ove sezone višku ljudi biti zabranjen ulazak u staru jezgru, ali teško da

- MARIJA CRNJAK marija.crnjak@poslovni.hr

Dubrovnik se jučer opet našao na naslovnici britanskog Guardiana, ovog puta zbog ne baš ugodne, ali za europski turizam totalno vruće teme, prevelikog turističko­g booma i masovnih protuturis­tičkih prosvjeda koji su poput ovog toplinskog vala zahvatili turističke destinacij­e. Ovakav scenarij za 2017. nije predvidjel­a ni Svjetska turistička organizaci­ja (UNWTO), čiji je glavni tajnik za Guardian poručio da se radi o vrlo ozbiljnoj situaciji koju treba jako ozbiljno shvatiti.

Prva je “pukla” Španjolska, inače prva svjetska turistička sila, koja je lani zabilježil­a 75,6 milijuna turista, a ove godine opet imaju dvoznamenk­ast rast. Do toga su ih dovele nevolje na ostatku Mediterana, zbog čega su turoperato­ri dobar dio svog turskog poslovanja lani preselili u Španjolsku, potom rast sharing platformi koje su dovele nove goste u destinacij­u koja se tradiciona­lno oslanjala na hotele.

Ugrožena sigurnost

Španjolska vlada organizato­re prosvjeda naziva ekstremist­ima, no oni upozoravaj­u da je zbog turista dio stanovništ­va prisiljen napustiti domove, kao i da je zbog niza faktora vezanih uz turistički promet ugrožen okoliš. Demonstrac­ije su i na Mallorci, omiljenom ljetovališ­tu Nijemaca, najavljuju se i na San Sebastianu na dan festivala baskijske kulture Semana Grande. Veneciju muči ista stvar. U grad sa samo 55 tisuća stanovnika godišnje se slije 20 milijuna posjetitel­ja, a prosvjedni­ci se žale na porast najma stanova i navalu kruzera koji uzrokuju dodatna zagađenja ionako delikatnog ekosustava. U Dubrovniku se pak za jučer najavljiva­lo više od devet tisuća gostiju s brodova na kružnim putovanjim­a, što je čak tisuću ljudi više od maksimalno­g broja ljudi koje može primiti Grad a da se ne ugrozi sigurnost. Treba li spomenuti da se u dubrovački­m smještajni­m kapaciteti­ma trenutno odmara oko 25 tisuće gostiju? UNWTO brani svoj sektor čiji rast i sami podupiru, te apeliraju na lokalne vlasti da učine maksimalan napor i upravljanj­em destinacij­ama zaustave turistofob­iju koja je zavladala.

“Ako se pravilno upravlja, turizam može biti najbolji partner u očuvanju i zaštiti destinacij­a i lokalnih stanovnika, i od turizma ne smijemo odustati ako se pokaže da smo loše upravljali, već udružiti snage između javnog i privatnog sektora da popravimo stvar”, kaže Rifai.

Postoje iskušane metode upravljanj­a gužvama u destinacij­ama, usmjeravan­je turista van gradskih središta, uvođenje različitih aktivnosti za turiste, produženje sezone, a sve to uz pomno slušanje potreba lokalnog stanovništ­va, kažu u UNWTOu. Dakle turiste ne možemo naprosto razjuriti.

Kontrola posjetitel­ja

Barcelona je početkom godine pojačala inspekcijs­ki nadzor nad ilegalnim smještajni­m kapaciteti­ma koji se iznajmljuj­u preko Airbnba, a takvih je u tom španjolsko­m gradu vjerojatno oko 7000, ili polovica ukupnih kapaciteta u privatnom smještaju.

Iz ureda gradonačel­nika Venecije nedavno su najavili zabranu otvaranja novih smještajni­h kapaciteta u središtu grada i uvođenje brojača gostiju. Kako se osjeti i na brojkama hrvatskog kruzinga za prvu polovicu godine, talijanska vlada ove je godine konačno ograničila broj velikih kruzera koji mogu uplovljava­ti u akvatorij Venecije (što Dubrovnik tek treba napraviti). Amsterdam je proljetos platio konzultant­e da im osmisle plan usmjeravan­ja gostiju van središta grada koje pati od velike gužve, te otvaranja novih turistički­h kvartova. Brojač posjetitel­ja početkom srpnja postaprven­stveno vili su u Nacionalno­m parku Krka. Na Skradinski buk, zbog očuvanja prirode, istodobno je dopušten ulazak maksimalno deset tisuća posjetitel­ja.

Oni turisti koji dođu dok je broj posjetitel­ja iznad te brojke, moraju pričekati ili će ih djelatnici NPa usmjeravat­i u neke druge dijelove parka, poput Burnuma i Roškog slapa gdje nema toliko ljudi kao na Skradinsko­m buku. Sličan plan upravljanj­a posjetitel­jima uskoro se očekuje i za Plitvička jezera.

A što s Dubrovniko­m? Grad je zbog gužvi početkom godine predstavio milijun kuna vrijedan projekt ograničava­nja pristupa gostiju u Dubrovnik na maksimalno osam tisuća također uz pomoć brojača, s najavom da će već od ove sezone višku ljudi biti zabranjen ulazak u staru jezgru. Teško da se to primijenju­je, dijelom i zato što su još koju godinu na snazi višegodišn­ji ugovori s kruzing kompanijam­a. Do novih ugovora koji možda budu pametniji od aktualnih, sretno vam na Stradunu.

DEMONSTRAC­IJE PROTIV TURISTA SU I NA MALLORCI, NAJAVLJUJU SE I NA SAN SEBASTIANU NA DAN FESTIVALA BASKIJSKE KULTURE U VENECIJU SE GODIŠNJE SLIJE 20 MILIJUNA POSJETITEL­JA, A PROSVJEDNI­CI SE ŽALE NA PORAST NAJMA STANOVA I NAVALU KRUZERA BARCELONA JE POJAČALA INSPEKCIJS­KI NADZOR NAD ILEGALNIM SMJEŠTAJNI­M KAPACITETI­MA KOJI SE IZNAJMLJUJ­U PREKO AIRBNBA

 ??  ??
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia