Više od 100 tisuća ljudi u Hrvatskoj radi za plaću nižu od 3000 kuna mjesečno
Prosjek zavarava Pravi prikaz neto primanja otkriva se pri izračunu medijalne plaće, koja je manja od prosječne
Niske plaće destimuliraju gospodarstvo jer pojedinci nemaju ni za najosnovnije, a jako je malo i osoba s natprosječnim primanjima
Podatak o prosječnoj isplaćenoj plaći u Hrvatskoj u iznosu od 6025 kuna za mjesec svibanj rezultat je prosjeka koji ne odgovara stanju na terenu što je uobičajeno kod općih statističkih trendova. Puno je slikovitiji podatak o takozvanoj medijalnoj plaći koja iznosi 5218 kuna, a to znači da polovica zaposlenih u tvrtkama i institucijama zarađuje do tog iznosa, a polovica iznad tog iznosa. Izračuni se odnose na zaposlenike na puno radno vrijeme koji rade u tvrtkama i institucijama pa valja uzeti u obzir da je uključeno oko milijun zaposlenih, odnosno oko dvije trećine onih koji rade u Hrvatskoj. Ipak moguće je iz podataka koji su dostupni iščitati trendove, a među njima je svakako najzanimljiviji onaj da čak 66,8 posto zaposlenika prima neto plaću nižu od prosječne. Porezna reforma potjerala je primanja na gore i pokazala se najučinkovitijom mjerom za povećanje kućnog budžeta. Niži porezi pojačali su kupovnu moć bolje od socijalnih davanja koje Vlade vole obećavati, a i proračun je profitirao u konačnici. Manji su porezi oslobodili potrošnju pa je ukupno bilo više poreznih prihoda. Uz pomoć nižeg poreza na dohodak i oporavka BDPa prosječna plaća u Hrvatskoj u godini dana narasla je za 320 kuna.
Osjetni oporavak manje je vidljiv kada se pogleda struktura zaposlenih po iznosu plaća. Najviše zaposlenih ima primanja između 4000 i 6000 kuna. Iako su podaci iz listopada 2016. i ne uključuju efekte porezne reforme može se vidjeti da je trećina zaposlenika u toj skupini, ali još trećina zarađuje manje od 4000 kuna pri čemu je više od 128 tisuća radnika koji rade za manje od 3000 kuna mjesečno. Takve plaće destimuliraju gospodarstvo jer velik udio stanovništva nema dovoljno ni za osnovne potrebe. S druge strane jako je malo zaposlenika u pravnim osobama koje zarađuju znatno iznad prosjeka. Naime, velike plaće, i one iznad 10.000 kuna ima tek 72.000 radnika, a veću od 15 tisuća njih svega 18 tisuća. Primanja se razlikuju po djelatnostima, a već dulje vrijeme najbolje plaće imaju zaposleni u naftnoj i farmaceutskoj industriji dok pristojno zarađuju i zaposlenici avionskog prijevoza i IT industrije. Najniže plaće rezervirane su za zaštitare, trgovce te radnike u proizvodnji obuće i odjeće.