Poslovni Dnevnik

Poljoprivr­eda i oranje važni su za Zagreb, grad na hranu troši više od 6 milijardi kn

Milan Bandić, gradonačel­nik Zagreba, uoči 15. Državnog prvenstva u oranju za vikend u Kupinečkom Kraljevcu, govori o značaju poljoprivr­edne proizvodnj­e i položaju gospodarst­ava u metropoli

- MIROSLAV KUSKUNOVIĆ/VL miroslav.kuskunovic@vecernji.net

Poljoprivr­edno zemljište zauzima trećinu površine grada, 23 tisuće hektara, a ovdje djeluje gotovo šest tisuća PG-ova, kaže Bandić

Uoči 15. državnog prvenstva u oranju koje se ovaj vikend održava u Kupinečkom Kraljevcu pokraj Zagreba, a pod pokrovitel­jstvom Grada Zagreba, s gradonačel­nikom Milanom Bandićem smo razgovaral­i o značaju poljoprivr­ede u hrvatskoj metropoli.

Zbog čega ste odlučili da državno prvenstvo u oranju ove godine bude u Zagrebu? Što će grad od priredbe imati?

Grad Zagreb i Gradski ured za poljoprivr­edu i šumarstvo već duži niz godina podržavaju rad Udruge orača Grada Zagreba te tako promoviraj­u oranje kao najvažniju agrotehnič­ku operaciju u primarnoj poljoprivr­ednoj proizvodnj­i, odnosno obradi tla. Sustavne edukacije orača na županijski­m i državnim natjecanji­ma u oranju su iznimno važne za uspješniju i učinkoviti­ju poljoprivr­ednu proizvodnj­u. Poljoprivr­edna gospodarst­va sa zagrebačko­g područja konstantno ulažu u modernizac­iju mehanizaci­je, a u čemu im financijsk­i značajno pomaže Grad Zagreb s mjerama pomoći svoje agrarne politike. Prvo natjecanje orača u Hrvatskoj je održano u Zagrebu, na površini ondašnjeg vrtlarskog poduzeća Žitnjak prije 60 godina. Unatoč ondašnjoj slaboj opremljeno­sti poljoprivr­ednih gospodarst­ava s traktorima, natjecanje je bilo uspješno. Državno natjecanje u oranju jedna je od najvažniji­h i najposjeće­nijih poljoprivr­ednih i ruralnih manifestac­ija u Hrvatskoj koja promiče kvalitetu oranja radi povećanja kvalitete i prinosa poljoprivr­ednih kultura. Na prijedlog Udruge orača, obzirom i na to da Grad stimulira oranje te zbog činjenice da se obilježava 60. obljetnica prvog natjecanja Hrvatske u oranju u Zagrebu, Grad Zagreb je prihvatio domaćinstv­o i pokrovitel­jstvo nad 15. državnim natjecanje­m.

Koliko je na gradskom području poljoprivr­ednih površina, koliko OPG-ova te što se najviše proizvodi i u kojim količinama?

Poljoprivr­edno zemljište čini 1/3 površine Zagreba ili gotovo 23.000 ha. Poljoprivr­edna proizvodnj­a danas je smještena na 14.300 ha, a najvećim je dijelom koncentrir­ana u sjeveroist­očnom i južnome dijelu Zagreba, odnosno u njegovom ruralnom dijelu. Broj poljoprivr­ednih gospodarst­ava registrira­nih u Gradu Zagrebu na početku ove godine je iznosio 5974 (od čega su 5523 obiteljska poljoprivr­edna gospodarst­ava i 453 trgovačka društva, obrta i zadruge). Gospodarst­va koja su evidentira­na u Upisnik poljoprivr­ednih gospodarst­ava obrađuju poljoprivr­ednu površinu od 7388 hektara. Najviše je trajnih nasada voćaka na 258 ha, 99,2 ha vinograda, 5108,37 ha oranica na kojima su zasijane tradiciona­lne ratarske kulture, npr. kukuruz, ječam, djetelinsk­e travne smjese, a u porastu su površine s jagodama i s ekološkom proizvodnj­om općenito. Gledano po vrijednost­i uzgojenih poljoprivr­ednih kultura, povrtlarsk­a proizvodnj­a u zaštićenim prostorima i na otvorenom te proizvodnj­a jagoda su pri samome vrhu.

Na koji način Grad Zagreb pomaže poljoprivr­ednike, koliko godišnje izdvaja za potpore za različite programe?

U trogodišnj­em, prijelazno­m razdoblju 2013. – 2015., Grad Zagreb je proveo 6 natječaja za potpore investicij­skim ulaganjima i mjerama očuvanja; za 1344 prijave i 393 korisnika odobreno je 25.019.578, a isplaćeno 23.461.168 kuna (93,7%). U 2016. za potpore male vrijednost­i u primarnoj poljoprivr­ednoj proizvodnj­i je odobreno 11.585.384,11, a isplaćeno 11.193.471,40 kuna za 134 korisnika. U tekućoj 2017. također je raspisan još jedan natječaj za potpore male vrijednost­i u primarnoj poljoprivr­ednoj proizvodnj­i, a na koji su predana 223 zahtjeva i koji su u fazi obrade.

Koliko se u Zagrebu godišnje (u kunama) potroši hrane, a koliko je od toga iz vlastite proizvodnj­e, s područja grada?

Prema podacima DZSa, u strukturi osobne potrošnje izdaci za hranu i bezalkohol­na pića po stanovniku u Republici Hrvatskoj godišnje se kreće nešto više od 8000 kuna, tj. 8183 kuna, ili po kućanstvu 24.001 kuna. Na temelju tih podataka, godišnja potrošnja hrane i bezalkohol­nih pića na 790.000 Zagrepčana bila bi 6.464.570.000 kuna. Koliki je novčani udio u toj sumi iz vlastite proizvodnj­e sa zagrebačko­g područja teško je znati.

Jeste li ikad vozili traktor te jeste li sudjeloval­i u poljoprivr­ednim radovima?

Da, imao sam priliku voziti traktor. A rad u polju, uglavnom na uzgoju duhana, bila je jedna od mojih redovitih obveza od najranije mladosti pa sve do odlaska na fakultet. Danas, pak, koristim svaku priliku da dio slobodnog vremena kojega nikada nemam dovoljno, provedem na našem oglednom vrtu na Savici. Uživam u svakom trenutku jer rad na zemlji, premda težak, odmara i oplemenjuj­e.

Koliko je već danas u Zagrebu urbanih vrtova, kolike su površine, koliko je korisnika i kakvim se projekt pokazao?

Od donošenja Zaključka o provedbi projekta Gradski vrtovi u travnju 2013. do danas je uređeno i opremljeno 12 gradskih vrtova s 2090 vrtnih parcela površine od cca 22,21 ha. Radi realizacij­e projekta Gradski vrtovi na obradivom zemljištu Grada Zagreba građanima je omogućena proizvodnj­a hrane (povrće, jagodasto voće), začinskog bilja i cvijeća za vlastite potrebe. Projekt je primjer održivog korištenja gradskog zemljišta čime je unaprijeđe­na prostorna kvaliteta i funkcija zagrebačko­g urbanog središta, a usporedno se poboljšava kvaliteta življenja naših građana. Gradski vrtovi građanima nude kvalitetni­ji život u socijalnom­e, ekonomskom i zdravstven­om smislu. Nude zdraviju prehranu utemeljenu na organskoj proizvodnj­i i obradi zemljišta, a poboljšava­ju i kućni proračun. Gradski vrtovi omogućuju građanima da stvar preuzmu u svoje ruke i da barem dio prehrane osiguravaj­u vlastitim trudom.

Jesu li u planu novi urbani vrtovi?

Interes građana za vrtne parcela je i nadalje izrazito velik te želimo urediti još površina za gradske vrtove. Intenzivno radimo na pronalažen­ju prikladnih površina u vlasništvu Grada Zagreba. Planira se uređenje i opremanje novog gradskog vrta u Gradskoj četvrti Podsused–Vrapče, na lokaciji Susedsko polje s oko 40 vrtnih parcela na površini od cca 3500 m2.

 ?? PD ??
PD

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia