Porezna traži ‘pravi’ stečaj za 1784 tvrtke
Razotkrivanje Država želi spriječiti skrivanje imovine da bi naplatila dug od milijardu kuna
U slučaju skraćenog stečaja dužnika bi bio ‘nagrađen’ blagodati brisanja iz sudskog registra unatoč imovini
Naša porezna tijela su u zadnje vrijeme vrlo aktivna na planu ispunjavanja zakonske obveze koja se tiče ‘češljanja’ imovine svojih dužnika. Riječ je o onima za koje je iniciran stečajni postupak kroz prijedlog za otvaranje i zatvaranje skraćenog stečaja. Rezultat, pak, ovih aktivnosti pokazuje se u ne baš tako malom broju slučajeva koji na kraju i završavaju s donedavno nezamislivim zahtjevom od strane Porezne upra- ve prema trgovačkim sudovima, gdje se ti postupci i vode, da se nad dužnikom ipak otvori pravi redovni stečajni postupak. Drugim riječima, država nastoji spriječiti nestanak dužnika koji bi u protivnom bio nagrađen s blagodati brisanja iz sudskog registra unatoč imovini koja vjerovnicima nije ni poslužila za namirenje.
Razlog navedenog zahtjeva predstavlja nalaz poreznika koji u svojim analizama dolaze do informacije da postoji imovina s kojim dužnici raspolažu. Tako se otvara mogućnost i da se isfinanciraju troškovi postupka, što znači anuliranje rizika da trošak ne padne na teret državne blagajne, ali i da se iz unovčenja imovine može postići djelomično namirenje. Takvih zahtjeva navodno je u prosjeku barem desetak tjedno, dok je u razdoblju od kada je na snazi novi Stečajni zakon Porezna uprava za ukupno 1784 pravnih osoba podnijela takav prijedlog. Kod toga je još zanimljiv i podatak o velikim dugovanjima tih dužnika. Naime, kada je riječ o njihovim različitim nepomirenim obvezama po osnovi javnih davanja, kako doznajemo iz odgovora Porezne uprave na naš upit, duguju ukupno nešto manje od milijarde kuna točnije 989 milijuna kuna. Takav iznos, primjerice, u relacijama potreba za pružanjem kvalitetnih javnih funkcija u školstvu, zdravstvu i kulturi, za uslugu poreznih obveznika predstavlja nevjerojatan gubitak.
Kako se pokazuje da ti dužnici nisu bez imovine te da postoje i oni s obiljem nekretnina procijenjenih na višemilijunske iznose, ostaje za vidjeti koliko će se namaknuti kroz javne dražbe, te hoće li unovčenje imovine generirati i pozitivan rasplet tako što bi se, zahvaljujući aktivnostima države kao vjerovnika, došlo do raspoložive stečajne mase i za raspodjelu drugim stečajnim vjerovnicima.
Za stanje u 2016. prvoj godini primjene novog SZa., uz podatak da je u stečajnoj praksi ona zapamćena upravo po lavini zaprimljenih stečajnih prijedloga, bilo ih je blizu 20ak tisuća, ilustrativna je i navedena aktivnost Porezne uprave s 1338 predanih zahtjeva za pokretanje redovnog stečajnog postupka nad dužnicima od kojih državna blagajna potražuje oko 750 milijuna kuna.