Tržišne pozicije
Veliki trgovci dominantni, ali mali su žilavi – brže rastu
Prema AZTN-u, 50-ak najvećih trgovaca na malo mješovitom robom lani je uprihodilo 33,9 mlrd. kuna
Nešto sporiji rast prihoda, blagi porast broja prodajnih mjesta i prodajnih kvadrata te zaustavljanje sedmogodišnjeg niza rasta koncentracije neki su od pokazatelja koji su obilježili maloprodajno tržište u Hrvatskoj u 2016. Pokazalo je to istraživanje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) provedeno među najznačajnijih 50-ak poduzetnika u trgovini na malo mješovitom robom, s ostvarenih 33,9 milijardi kuna prihoda.
S ostvarenih 27,8 mlrd. kuna prihoda udjel vodeće desetorke (Konzum, Lidl, Plodine, Kaufland, Tommy, Spar, Billa, Studenac, KTC, NTL) je s 82,4 pao na 82,1 posto. Taj je ‘klub’ prihode u prosjeku povećao 2,1%, s tim da su Konzum i Plodine neznatno smanjili tržišni udio, dok su ih poduzetnici poput Lidla i Kauflanda (oba iz sastava Schwarz gurpe) ili NTLa povećali.
Konzumovo smanjenje udjela (samo) djelomično je rezultat manjeg broja prodajnih mjesta (za 61) i neto prodajne površine (za 7.000 četvornih metara) nego godinu ranije. Kako bilo, manji trgovci rasli su brže od 10 najvećih, pa u AZTN-u ocjenjuju kako su u uvjetima jačanja tržišnog natjecanja (s utjecajem i na pad cijena za krajnje potrošače) manji trgovci pokazuju “žilavost”. Iako je Spar (na ljestvici iza 4. Kauflanda i 5. Tommyja) već 2016. praktično preuzeo Billu (7.), to je preuzimanje dovršeno tek proljetos pa se u pogledu preuzimanja konkurenata ističe tek ono kutinske Lonije koja je preuzela dodatnih 20 prodajnih mjesta Dinove-Dione.
“Najveća dinamika na tržištu očitovala se u preuzimanjima na regionalnim razinama i to uglavnom manjih lokalnih trgovaca”, ističe se u analizi. U tome su se istaknuli Istarski supermarketi iz Poreča s 28 prodajnih mjesta preuzetih od drugih trgovaca, ali na taj su način širenje ostvarili i donjostubički Trgostil, Prehrana Trgovina, Puljanka, sisački Mlin i pekare, NTL itd. Nekim je lokalnim i regionalnim trgovcima to donijelo i visok rast prihoda. U slučaju Istarskih supermarketa to je čak 70%, a trgovca Bure 35%.
U Gradu Zagrebu je i lani ostvarena gotovo petina prihoda, a na prvih sedam županija odnosi se dvije trećine trgovine u Hrvatskoj.
Prošla je godina zaključena s 72 prodajna mjesta više; 51 nova mala prodavaonica, 16 supermarketa i četiri hipermarketa. Na prodajna mjesta velikog formata otpada 70% ukupnog prihoda. Ipak, prihodi su najviše, 5%, rasli u malim prodavaonicama, do 100 ‘kvadrata’, pa se u izvješću AZTNa ističe da je, za razliku od 2015. u kojoj su najviše rasli prihodi hipermarketa, uočljiv trend porasta prometa u prodavaonicama ‘u susjedstvu’ koje su prvi izbor potrošača.