‘Sustav poput ruleta, mogući gubici’
Što kažu bankari Najčešći razlučni vjerovnici okreću se vlastitim dražbama i prizivaju povratak sudskih
STrgovačkog suda u Zagrebu, koji je kao najveći u zemlji i reprezentativan, nije moguće dobiti statistički podatak o tome koliko je donijeto pravomoćnih rješenja o dosudi za predmetne nekretnine jer ne raspolaže takvim tehničkim mogućnostima. Predsjednik Suda Nino Radić kaže da ne vode službene evidencije o predmetima prodaje, niti su pokazatelji efikasnosti prodaje, u odnosu na dosadašnju, dostupni sudu, već Fina, u skladu sa svojom nadležnošću, evidentira i vrši prodaju nekretnina.
“Saznanja o efikasnosti i novom režimu prodaje neposredno bi trebali imati najčešći razlučni vjerovnici, a to su banke u RH. Prvenstveno će one moći ocijeniti efikasnost novog oblika prodaje budući da je njima u interesu što brže unovčenje uz minimalni trošak dok je, s druge strane, sud dužan što hitnije izvršiti potrebne radnje kako bi se dovršilo postupanje i nekretnina vratila u gospodarski tijek redovitog upravljanja. Razlučni vjerovnik prima, u pravilu, djelomično namirenje, a državni proračun, poreze i davanja, dakle, svima je nužan što brži, efikasniji i jednostavniji način prodaje, u kojem je sve razvidno”, kaže Radić
U bankarskim krugovima o tome govore samo neslužbeno, ali je razvidno nezadovoljstvo novim sustavom, kako zakonji, skom podlogom koja regulira edražbe, tako i aplikacijom na koju je sustav naslonjen. Zbog činjenice da sudjelovati u dražbi mogu samo osobe koje imaju isti takav uređaj i pripadajući mu token koji se posebno plaća i čije izdavanje iziskuje dosta potpisa i vremena, broj zainteresiranih osoba je bitno smanjen, kaže jedan bankar ko- logično, nije želio da ga imenujemo. Kako navodi, da bi se omogućilo korištenje aplikacije provodi se prvo instalacija, pa dekripcija koja je zahtjevna, i bez naprednije informatičke pismenosti ju je vrlo teško izvesti i uz precizno postavljene upute. Najveći broj zainteresiranih za dražbe, kaže, ne želi na takav način sudjelovati jer im je to prekomplicirano, a stručna pomoć iziskuje dodatne troškove. Također, doznajemo da stoga neke banke planiraju same dražbovati nekretninu sukladno vlastitim izloženostima i procijenjenoj vrijednosti kolaterala, pa ponekad žele preuzimati nekretninu i po višoj vrijednosti nego li je početna.
“Ako nema drugih dražbovatelja, nemoguće je postaviti višu cijenu i preskakati dražbene korake. Ako planiramo natjecanje s kupcem do neke vrijednosti, a imamo još dražbovatelja, kupac ima mogućnost čekati do samog kraja dražbe koja se dovršava u 23:59 i povećati cijenu tek za koji dražbovni korak. Sustav nas dovodi u situaciju ruleta, neizvjesnosti i mogućeg gubitka. Vrlo često pada, nakon toga ga ponovno morate ‘oživljavati’”, kaže drugi bankarski izvor.
Dio ih smatra i da je navedeni sustav protivan Ustavu jer stavlja građane u neravnopravan položaj zbog različitih stupnjeva informatičke pismenosti i nemogućnosti ravnopravnog korištenja aplikacije, odnosno nemogućnosti da isto plate nekom da to čini u njihovo ime i za njihov račun. Usporedbu i objašnjenje zakonodavca da smo u vrhu Europe s tako uređenim sigurnim sistemom i uz bok najjačih zemalja, drži neprimjerenom jer, kaže, podržava one promjene koje su u stanju pratiti prilike stanovništva, njihove mogućnosti, opće znanje i nivo svjesnosti o potrebi uređenja nekih odnosa i postupaka na određeni način.
“Podršku Fine u tehničkim poteškoćama ocjenjujem dobrom, brzom, srdačnom i kritike zapravo ne idu njih! Prisustvovao sam velikom broju dražbi na sudovima po cijeloj Hrvatskoj i ne sjećam se ni jedne incidentne situacije. I tamo gdje je bilo nekih pokušaja manipulacije, sud bi ih uspješno rješavao. Vrlo rado bismo da se dražbe vrate tamo gdje pripadaju na sudove”, kaže taj bankar.
Fina je dosad provela 644 edražbe u stečajevima, u tijeku ih je još 318, a riječ je o 1911 nekretnina, od kojih je 230 nekretnina pogodnih za stanovanje. Najviše nekretnina prodano je na prvoj dražbi, a najmanje na četvrtoj. Samo je jedna nekretnina prodana po cijeni u iznosu od 1 kn.