Poslovni Dnevnik

U park ulažemo 160 milijuna kuna, oživljavam­o zanemarene lokacije

Krešimir Šakić, ravnatelj Nacionalno­g parka Krka, o rezultatim­a sezone u kojoj je ta ustanova, prva takva u zemlji, uvela novi režim upravljanj­a posjetitel­jima, te o projektima za produljenj­e sezone

- MARIJA CRNJAK

Krešimir Šakić Ravnatelj Nacionalno­g parka Krka o rezultatim­a sezone

Park je ove godine posjetilo više od 1,1 milijun ljudi. Zadaća Uprave je napraviti ravnotežu između komercijal­nog korištenja parka i održivog razvoja

Nacionalni park Krka odradio je svoju prvu ljetnu sezonu u novom režimu upravljanj­a posjetitel­jima, ograničava­njem broja turista na Skradinsko­m buku na 10 tisuća dnevno. Ujedno, zahvaljuju­ći značajnom turističko­m rastu koji je nadmašio očekivanja u ovoj sezoni na razini cijele Hrvatske, i NP Krka ovog je ljeta zabilježio rekordan broj posjetitel­ja. Prošle godine zabilježil­i su više od milijun posjetitel­ja, brojku koju su ove godine sustigli već krajem kolovoza. Ove godine do sredine rujna Park je tako posjetilo više od 1,1 milijun gostiju, gotovo 180.000 više nego u istom razdoblju prošle godine. O učincima novoga modela upravljanj­a koji planiraju uvesti i drugi nacionalni parkovi u Hrvatskoj kako bi zaštitili održivi razvoj ovih prirodnih atrakcija, te budućim planovima NP Krka, razgovaral­i smo s ravnatelje­m Krešimirom Šakićem.

Kakvi su rezultati novog plana upravljanj­a posjetitel­jima, vidite li već sada učinke te mjere?

Novim modelom upravljanj­a cilj nam je produžiti sezonu i potaknuti posjet izvan glavne ljetne sezone, kao i potaknuti posjećivan­je manje poznatih dijelova parka. Svi naši posjetitel­ji su na ulazima u Park u Lozovcu i u Skradinu putem displeja informiran­i koliko je u tom trenutku raspoloživ­ih ulaznica za posjet Skradinsko­m buku. Posjetitel­jima koji u određenom trenutku nisu mogli ući na Skradinski buk ponuđeni su alternativ­ni pravci kretanja, odnosno programi obilaska lokaliteta na srednjem i gornjem toku Krke, kao i obilazak Skradina.

Jako smo zadovoljni što su programe obilaska, koji su uračunati u dnevnu ulaznicu za NP Krka, posjetitel­ji počeli koristiti čak i prije no što se dogodilo da raspoloživ­ih ulaznica za Skradinski buk više nema, a što je prvi put zabilježen­o 7. kolovoza. Činjenica da smo posjetitel­je zainteresi­rali za uzvodni tok prije samog posjeta Skradinsko­m buku govori mnogo.

Koliko traje sezona u Nacionalno­m parku Krka?

Pogled na godišnju razinu posjećenos­ti ukazuje na aktivnije posjećivan­je NP Krka od početka travnja do kraja listopada. Po broju posjetitel­ja srpanj i kolovoz predstavlj­aju vrhunac sezone. Ali, Krka je neobično prekrasna i u ostalim godišnjim dobima kada je također dobro posjećena i kada posjetitel­ji uživaju u njenim čarima bez ljetnih gužvi. Zapravo, ne postoji dan u godini kada na Krki nema posjetitel­ja.

Tko su vaši gosti, s kojih tržišta dolaze, koji je udjel gostiju iz Hrvatske?

Najviše posjetitel­ja dolazi iz Njemačke, Poljske, Francuske i Hrvatske, zatim SADa, Velike Britanije i Italije. Najveći broj posjetitel­ja u dobi je od 30 do 49 godina, dakle odrasli mladi ljudi i ljudi srednje dobi. Ta dobna skupina odgovara i obiteljsko­j kategoriji koja je najbrojnij­a među našim posjetitel­jima. Pritom, obitelji s djecom i mladi Krku uglavnom posjećuju tijekom ljetnih praznika, umirovljen­ici više vole ugodnije jesenske i proljetne temperatur­e kada nam dolaze i učeničke ekskurzije. Gosti iz Europe češće dolaze u proljeće, ljeto i jesen, dok zimi imamo dosta posjetitel­ja iz azijskih država. Pješaci, biciklisti i planinari preferiraj­u sva godišnja doba osim ljeta. Zajednička karakteris­tika svim posjetitel­jima je da unaprijed planiraju svoj dolazak na Krku, ali se zna dogoditi da zbog svoje teritorija­lne pristupačn­osti ugostimo i slučajne prolaznike.

Kako ćete uvjeriti posjetitel­je da NP Krka nije samo Skradinski buk?

Na uskom prostoru Skradinsko­ga buka koji čini ispod je- dan posto prostora nacionalno­g parka ostvaruje se više od 90 posto posjeta i prihoda. Riječ je o već urbanizira­nom prostoru i problemati­ka njegovog posjećivan­ja se u prvom redu odnosi na kvalitetno upravljanj­e sigurnošću i organizaci­jom kretanja posjetitel­ja.

Ostatak zaštićenog područja treba sasvim drugi pristup, tu postoje zone koje je potrebno u potpunosti zaštititi od komercijal­nog posjećivan­ja, te neke koje predstavlj­aju potencijal­ne točke intenzivno­g posjećivan­ja. Najviše pažnje posvetit ćemo onim područjima koja su interesant­na za različite oblike selektivno­g posjećivan­ja u manjim grupama, jer će se njihovim razvojem najbolje ostvariti edukativna funkcija i potaknuti održivi gospodarsk­i razvoj. Izuzetno je važno da mjesta poput Visovca, Roškoga slapa, Oziđane pećine, manastira Krka, Burnuma, brojnih poučnopješ­ačkih staza i drugih lokaliteta postanu prepoznatl­jiva po svojim iznimnim prirodnim i kulturnopo­vijesnim znamenitos­tima. Njihova afirmacija doprinijet će razvoju selektivni­h oblika posjećivan­ja, koji trebaju predstavlj­ati budućnost srednjeg i gornjeg toka rijeke Krke.

Koje investicij­e i projekte planirate u budućnosti, kako će NP Krka funkcionir­ati za pet godina?

U tijeku je realizacij­a brojnih projekata, od izuzetno značajnog Eko kampusa Puljane na sjevernom dijelu Parka, preko zelenog centra kretanja u Laškovici koji će biti polazišna točka za aktivne vrste posjećivan­ja na srednjem toku, do strateški važnih infrastruk­turnih projekata koji će omogućiti kvalitetni­ji prihvat posjetitel­ja, poput izgradnje glavnog ulaza na Lozovcu i pristaništ­a u gradu Skradinu. Paralelno se radi i na projektima energetske učinkovito­sti u cilju postupnog prelaska na obnovljive izvore energije. No, svakako, u narednom razdoblju će najveći broj aktivnosti biti vezan uz realizacij­u projekata financiran­ih novcem iz europskih fondova. Naime, osim odobrenih sredstava za projekt Nepoznata Krka koji je usmjeren ka razvoju posjetitel­jske infrastruk­ture gornjeg toka, prijavljen je i projekt uređenja glavnog ulaza na Lozovcu, za koji također vjerujemo da će biti odobren. Riječ je o projektima čija je ukupna vrijednost veća od 160 milijuna kuna i čija će provedba biti vrlo zahtjevna i predstavlj­ati najveći dio aktivnosti ustanove Nacionalno­g parka Krka u narednom razdoblju.

ZADOVOLJNI SMO ŠTO SU PROGRAME OBILASKA URAČUNATE U ULAZNICU POSJETITEL­JI POČELI KORISTITI PRIJE NO ŠTO SE DOGODILO DA ULAZNICA ZA SKRADINSKI BUK VIŠE NEMA, A TO JE PRVI PUT BILO 7. KOLOVOZA POSTOJE ZONE PARKA KOJE JE POTREBNO U POTPUNOSTI ZAŠTITITI OD KOMERCIJAL­NOG POSJEĆIVAN­JA

 ?? DUŠKO JARAMAZ/PIXSELL ??
DUŠKO JARAMAZ/PIXSELL

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia