Javna nabava bez parnica zbog straha od šikaniranja
Zaštita prava Najveći nedostatak je što tvrtke ne vide korist od raznih alata
Pozitivni pomak predstavlja porast žalbi u početnoj fazi javne nabave kad je najviše povreda, pokazatelj čega je 33,8% poništaja od strane Državne komisije
Naknada šteta u pravu javne nabave je rijetka pojava, konstatirao je predsjednik Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave Goran Matešić na jučerašnjoj konferenciji o odgovornosti za štete u javnoj nabavi i postupcima naknade štete u organizaciji tvrtke Sigma Business Consulting. Organizatori Hrvoje Zgombić i Vesna TrnokopTanta, kroz pregled stanja i mogućnosti koje stoje na raspolaganju, otvaraju temu koju smatraju važnom za razvoj društva i gospodarstva. Cilj je ohrabrenje potencijalnih tužitelja da ustraju na svom pravu, tj. da se ne boje šikaniranja, no čini se za to će biti potrebno puno sličnih skupova.
Privremena mjera korisnija
O tome gdje smo danas govori usamljeni slučaj, a to je spor oko gradnje tunela Mala Kapela koji traje 10 godina, dok je Vrhovni sud odbio zahtjev za obeštećenje. Profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu Saša Nikšić navodi da kad protupravnost nije utvrđena, nema odgovornosti za štetu, pa po njemu poticaj bi bila bogata sudska praksa čemu trebamo te- žiti. Korisnije alate od zahtjeva za naknadu štete, prema profesoru Pravnog fakulteta u Zagrebu Marku Turudiću, predstavljaju zahtjev za izdavanje privremene mjere i odgodni učinak tužbe.
No podaci o primjeni su zabrinjavajući: postoji jedan slučaj zabrane izvršenja ugovora do sudske odluke kroz privremenu mjeru donesenu na Upravnom sudu u Osijeku, riječki Upravni sud u jednoj i pol godini imao je 13 takvih zahtjeva, a splitski u 2,5 godine 23, od čega ih je 6 riješio. Potencijalni tužitelji nemaju povjerenje da će taj institut kvalitetno zaštititi njihove interese, a sudovi često o tome odlučuju zajedno s presudom na kraju postupka, čime se gubi smisao. Postoje i normativni nedostaci, primjerice nije moguća žalba na odbijanje privremene mjere jer je od 2017. na snazi jednostupanjska upravnosudska zaštita kroz nadležnost isključivo Visokog upravnog suda ( VUS), te nedostaci u praksi sudova, no prema Turudiću najveći je što gospodarski subjekti ne prepoznaju korisne alate za zaštitu svojih prava.
Bez sudske zaštite
Matešić dodatno upozorava i na to da smo trenutačno bez ikakve sudske zaštite jer je VUS, zatraživši ocjenu ustavnosti i zakonitosti odredbe po kojoj je rok za rješavanje upravnog spora u javnoj nabavi 30 dana, zastao s postupcima. Najčešće i najteže povrede zbivaju se u prvoj fazi javne nabave, kada je prema odvjetniku Josipu Marohniću glavni alat žalba na nezakonitosti u dokumentaciji o nabavi, kojom se produžuje rok za dostavu ponude kroz zastoj postupka dok se žalba ne riješi. U kasnijim fazama postupka to se više ne može isticati, ističe on te iznosi da je u 2017. zbog navedenog DKOM poništio 33,8% slučajeva, a lani svega 15%.