Hrvatska pamet za razvoj azerbajdžanskog agrara
Došli po savjete Frane Ivkovića iz Mlake savjetovat će Azerbejđance kako podići nasad jabuka na 10.000 hektara
Azerbajdžanska vlada će, naime, podizati čak 100.000 hektara voćnjaka malim poljoprivrednicima od čega 50.000 ha lijeske
Golemu zaradu donose im nafta i plin, pojedinci plivaju u petrodolarima, no za očuvanje života i dizanje standarda siromašnih stanovnika u ruralnim krajevima trebaju i razvijenu poljoprivredu - i hrvatsku pamet, pojednostavljeni je zaključak ovotjednog boravka visokih azerbajdžanskih dužnosnika u modernom nasadu jabuka u Mlaki Frane Ivkovića. Nakon što su se već u PP Orahovici uvjerili u kvalitetu nasada lijeske koju je na 260 hektara prije 30 godina isprojektirao Ivković, hrvatski će voćar azer- bejdžansku vladu savjetovati u podizanju 10 tisuća hektara lijeske, jabuka, krušaka, trešanja i jagodičastog voća.
To bi zapravo bio njegov drugi projekt u toj bivšoj sovjetskoj republici pošto je već pred potpisivanjem ugovora s privatnom azerbajdžanskom tvrtkom Agroinvest oko konzaltinga, nadzora i sadnje novih nasada lijeske. Na 350 sadašnjih hektara prinosi lješnjaka te kompanije iz Bakua svega su 350 do 400 kilograma po hektaru, zbog zastarjele tehnologije, dok u Orahovici, objašnjava Ivković, po hektaru beru i 10 puta više, 3,5, čak i 4 tisuće tona. Za Agroinvest bi tako prvo “oživio” i sanirao postojeće nasade, a potom bi se u roku 10 godina postupno dizala proizvodnja na 10.000 ha. Sve to, naravno, obuhvaća i edukaciju, kakvu podrazumijeva i projekt azerbajdžanske vlade, u kojemu su Ivković i njegov tim od 10ak stalno anma. gažiranih hrvatskih stručnjaka, samo kap u moru. Azerbajdžanska vlada će, naime, podizati čak 100.000 hektara voćnjaka malim poljoprivrednicima, od čega 50.000 ha lijeske, u čemu očekuju i pomoć stručnjaka iz drugih zemalja, a Ivković bi se angažirao na 10ak tisuća hektara.
“Tržište im nije problem, a uvjeti na ogromnim prostranstvima između Gruzije i Rusije od velikog potencijala za poljoprivrednu proizvodnju sa suvremenim tehnologija- Morat će i navodnjavati, no sve to uposlit će tamošnje stanovništvo i dići cijenu rada. Trenutačna dnevnica tamo je u poljoprivredi oko 2 eura”, kaže Ivković koji se Azerbajdžancima obvezao kako će već u veljači dopremiti reprodukcijski sadni materijal kako bi sami u rasadnicima proizvodili sadnice, umjesto da ih uvoze. Po hektaru voćnjaka troškovi su s navodnjavanjem minimalno 40.000 eura, što znači da je samo projekt tamošnje vlade težak oko 4 milijarde eura.
Hrvatska država pak, i dalje bira ovisnost o uvozu voća, svega osim mandarina, dodaje Ivković, iako bi mi s četiri puta manjim ulaganjima u nove nasade jabuka, krušaka, šljiva... konačno postigli samodostatnost.
“A ostalo bi nam i za izvoz voća i voćnih prerađevina u iznosu od najmanje 400 milijuna eura godišnje”, uvjeren je Ivković.