Regulatorna neizvjesnost stvara najveće probleme ulagačima
Croenergy 2017. Bez funkcionalnog pravnog okvira teško je očekivati snažnije investicije u energetski sektor
Već sama rasprava oko promjena tarifa ili neke druge komponente može značajno promijeniti kalkulacije investitora
Bez funkcionalnog pravnog okvira, poštovanja zakona, te stabilnih i predvidljivih cijena energije je teško očekivati snažnije investicije u energetski sektor, jedan je od zaključaka trodnevne konferencije Croenergy 2017 koju je proteklog tjedna u Zaboku organizirala Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske – REGEA. Jedno o ključnih pitanja za bilo koju investiciju, pa tako i one u energetici, su financije.
Panel koji se bavio ovom tematikom se sastojao od, kako košarkaškim riječkom kažu u samoj REGEAi, izuzetno jake ‘prve petorke’ u sastavu: Anton Kovačev (Europska investicijska banka EIB), Josip Pavković (Hrvatska banka za obnovu i razvitak - HBOR), Hrvoje Jazvić (Europska banka za obnovu i razvoj - EBRD), Mirela Budojević (Zagrebačka banka) i Suada Mustajbegović (Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost FZOEU). Svi su se sudionici složili o rastućoj važnosti takvih ulaganja te općenito interesa ne samo politike nego i svekolike domaće i međunarodne javnosti u tom sektoru. Članstvo u EU te EU regulativa u značajnoj mjeri diktiraju pravila. Istaknuta je i važnost razlikovanja financiranja u obnovljive izvore energije od ulaganja u energetsku učinkovitost. Oba su itekako važna, ali je priroda njihovih ulaganja drugačija.
Ulaganje na dugi rok
Istaknuto je da većinu ulaganja u obnovljive izvore energije odlikuje dugi rok ne samo izrade nego i povrata investicije tako da je to često prepreka privatnom sektoru za značajnija ulaganja. No, složili su se panelisti, više od toga utjecaj politike, odnosno regulatorna neizvjesnost, promjena pravila ponašanja od strane države stvaraju probleme ulagačima. Već sama rasprava oko promjena tarifa ili neke druge komponente može značajno promijeniti kalkulacije investitora i time odbiti ulaganja. Temeljni model ulaganja u energetiku je još uvijek dužnički. Postoji velika potreba razvoja financijskih tržišta u Hrvatskoj i uvođenje novih instrumenata, kao primjerice ulaganja u kapital, mezzanine financiranje, korištenje financijske poluge, razni oblici garancija i sl. , a koji bi proširili lepezu mogućnosti financiranja. Pri tome je vrlo važno da se u suradnji s bankarima, bilo državne ili privatne banke, investitori od početka savjetuju kako bi se našao optimalan model financiranja za svaki pojedinačni slučaj. Bankari su istaknuli kako je rastući dio njihova poslovanja savjetovanje klijenata i očekuju da će se taj trend nastaviti. Multilateralne institucije (EBRD i EIB) kao temeljnu prepreku većim ulaganjima u Hrvatsku vide činjenicu da je većina investicija po vrijednosti mala.
Te su institucije spremne ulagati u veće investicije, no takvih je malo. Zato bi trebalo više raditi na okrupnjavanju niza manjih, privatnih ulaganja. Drugi dan Croenergy konferencije održan je u cijelosti u sklopu europskog projekta New Finance koji ima za cilj promovirati primjenu uspješnih modela suradnje javnog i privatnog sektora na projektima energetske obnove zgrada. U tom kontekstu, sekcije konferencije su se dotakle modela javno privatnog partnerstva, ugovora o energetskom učinku, ali i trenutno aktualnih nacionalnih i europskih programa obnove javnih zgrada.
Prva sekcija pod naslovom ‘Iskustva u provedbi projekata javno-privatnog partnerstva u školstvu’ održana drugog dana konferencije dala je uvid u iskustva iz jednog od prvih pilot projekata JPP u Hrvatskoj - izgradnje gimnazije i sportske dvorane u Koprivnici. Tijekom sekcije prezentirana su iskustva o projektima JPP-a s aspekta različitih dionika iz javnog sektora.
Mehanizmi financiranja
Prema provedenom istraživanju na projektima JPP-a koji se nalaze u etapi uporabe u Hrvatskoj dokazane su uštede odnosno ostvarivanje vrijednosti za novac, čime se rezultati spomenutog istraživanja nadovezuju na slične zaključke ostalih istraživanja o efikasnosti JPP projekata provedenih u drugim državama svijeta. Osim pogleda s aspekta centralne države i efikasnosti javnih projekata prezentacija Jasne Golubić, pročelnice Upravnog odjela za izgradnju grada i prostorno uređenje Grada Koprivnice, dala je uvid u probleme s kojima se suočava javna uprava u realizaciji investicija. Posebno su naglašeni problemi kašnjenja u izvođenju radova te problemi s kvalitetom i ispravcima kvarova kojih u modelu JPP-a nema s obzirom na to da su isti u potpunosti rizik privatnog partnera. Preporučila je da projekt može dodatno ubrzati ako se izrada projektne dokumentacije prenese kao pravo i obveza privatnog partnera. U drugom dijelu sekcije predstavljeni su i ostali mehanizmi financiranja energetske obnove zgrada u vlasništvu javnog sektora kao i trenutne barijere za njihovu provedbu. Energetska obnova zgrada, kako privatnih tako i javnih nalazi se u samoj srži europske klimatske i energetske politike do 2030. Zgrade su najveći pojedinačni potrošači energije, a više od 75 posto zgrada ima nezadovoljavajuće energetske karakteristike. Upravo zbog toga Europska unija zahtijevala je od svake države članice izradu dugoročne strategije za poticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada do 2050. Ove strategije su identificirale sve postojeće tehničke i financijske barijere za provedbu zadanih ciljeva, ali su također morale ponuditi i nove poslovne modele za realizaciju energetske obnove.
Europski strukturni i investicijski fondovi otvorili su potpuno nove mogućnosti financiranja nacionalnih programa obnove koji su tek od 2014. dobili adekvatnu razinu financijskih sredstava. Irena Križ Šelendić iz Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja predstavila je Program obnove javnih zgrada kojim Republika Hrvatska nastoji odgovoriti na zahtjev EU direktive prema kojoj se od država članica traži da od 2014. svake godine obnove 3% ukupne površine zgrada u vlasništvu i uporabi središnje vlasti. Iako su im obveze jednake, zemlje Europske unije imaju znatno različit pristup u odabiru modela energetske obnove javnih zgrada.
Čak i na primjeru dvije susjedne zemlje Slovenije i Hrvatske uočene su osjetne razlike između nacionalnih programa obnove javnih zgrada koje je predstavio Branimir Šteko iz tvrtke Petrol – ESCO, poduzeća koje je prisutno na oba tržišta. Bothind Feher iz Hypo Noe Gruppe istaknuo je da su izvori financiranja i mehanizmi osiguranja za ESCO poduzeća jedan su od glavnih faktora uspješnosti tržišta. Pri tome prednjače zemlje zapadne Europe koje imaju visoku razinu likvidnosti bankarskog ali i cjelokupnog gospodarstva.