Novca ima, no zbog propisa teško do njega
Crowdfunding Iako je grupno financiranje u godinu dana raslo, u RH se provodi tek desetina kampanja u regiji
Čeka se crowdfunding u kreditiranju, posebno za turizam i građevinu, jer je takav kapital i jeftiniji
Crowdfunding bilježi eksponencijalni rast u Jadranskoj regiji. U posljednjih pet godina startupi, tvrtke, udruge i pojedinci organizirali su više od 2200 kampanja grupnog financiranja, a iznos prikupljenih sredstava skočio je za 4,5 puta na devet milijuna dolara, objavila je tvrtka Brodoto na Crowdfunding Conventionu u srijedu u Zagrebu. Usporedbe radi, sad u prosjeku svaki dan startaju barem jedna-dvije kampanje grupnog financiranja. Marko Gregović, osnivač i direktor Brodota upozorava da je još uvijek tek desetina tih kampanja iz Hrvatske. Lani je u 49 kampanja u nas prikupljeno 323 tisuće dolara, tj. oko 2,3 milijuna kuna. Apsolutni regionalni lider je Slovenija iz koje dolazi većina kampanja, toliko su uspješne da je u nju otišlo 80% sredstava. Gregović kaže da se u Hrvatskoj unazad godinu dana vide veći pomaci. Naglašava da je jedan napravila Zagrebačka burza, a drugi poduzetnici kao Nenad Bakić i startup Vitastiq.
“Dosad su se crowdfunding kampanje kod nas kretale u pravilu do cilja od 1015 tisuća dolara, a Bakić je pokazao da taj iznos možete premašiti i za 20-30 puta. Time je probio psihološku barijeru. K tome, Zagrebačka burza je s Funderbeamom pokrenula crowdinvesting u Hrvatskoj i otvorila prostor za daljnje pomake u razvoju ovog načina financiranja”, kaže Gregović. To je, ističe, dobra podloga da se kroz druge oblike crowdfundinga kapital domaćim poduzetnicima i građanima učini dostupnijim i jeftinijim. Navodi primjer crowdlendinga, tj. grupnog posuđivanja novca, ali i nuždu da se s ostalih oblika crowdfundinga skinu regulatorne prepreke kako bi i turizam i građevina mogli uživati blagodati takva financiranja.
“U Hrvatskoj i regiji ima novca. Iznos koji se okrenuo kroz crowdfunding porastao je četiri i pol puta. No, regulativa ne omogućuje ljudima da povoljno izvuku novac iz čarapa ili banaka, gdje su im kamate na štednju jedan posto, te da primjerice kroz crowdlending dobiju i veći povrat i posuditeljima omoguće da do kapitala dođu jeftinije”, kaže Gregović. Dodaje da si i regulatornim preprekama uskraćujemo prostor za rast. Pojašnjava da grupno posuđivanje ima i 7 puta veći volumen od grupnog financiranja preko Kickstartera i Indiegoga, tj. crowdfundinga temeljenog na donacijama.
“Ako znamo da od 2020. Europska komisija ukida bespovratna sredstva iz EU fondova i da ih kani zamijeniti povoljnim kreditima i crowdfundingom, onda je čudno da se za to ne pripremamo”, zaključuje Marko Gregović.