Porez na nekretnine, Ina i reforme u sjeni slučaja Agorokor
Premijerova prva godina Probili rokove, ali trendovi pozitivni
Odgađanje reformi i odlučnih poteza u prvoj godini mandata u političkojpo praksi smatra se gugubitkom energije
Prije godinu dana prvu sjednicu svoje Vlade premijer Andrej Plenković kPlenković otvorio je porukom dad Hrvatska neće odustati od Ine i ppustiti je da se svede tek na podružnicu svogsv suvlasnika Mola. Odlučan čanOdlučan stav u najavinaja kako će se konačno prekinuti kinutiprekinuti s dugogodišnjimdugog pasivnim promatranjem tranjempromatranjem slabljenjaslablj najveće kompanije u zemlji pozitivpozitivno je dočekana u javnosti, to više što se ppremijer promptno primio posla i krenuo je u pokretanje pregovora rapregovora s MađarimMađarima. Međutim, taj je prioritetan tetanprioritetan posposao u godinu dana potpuno nopotpuno zasjezasjenilo spašavanje koncerna AgrokoAgrokor. Sam Plenković u jučerašnjem njemjučerašnjem ppodnošenju izvješća Hrvatskom skomHrvatskom saboru o radu svoje Vlade u prvoprvoj godini mandata upravo je krizkrizu u Agrokoru stavio u prvi plan svih aktivnosti u segmentu jačanjačanja gospodarstva i posvetio najvinajviše vremena da još jednom pojapojasni slijed događaja i razloge gerazloge popojedinih odluka. “Najveći reformski proces cesproces hrvatskog gospodarstva, koji smo teško mogli i naslutiti titinaslutiti pprije dvanaest mjeseci kada dakada sasam od vas tražio povjerenje za sasastavljanje Vlade, je upravljanje ljanjeupravljanje krizom u koncernu Agrokor”, kor”,Agrokor”, kkazao je Plenković, uvjeren da je svsvima u Hrvatskoj danas jasno snojasno da izgleizgledan scenarij stečaja i domino minodomino efekta na ukupno gospodarstvo Vlada nije smsmjela dopustiti. Slučaj Agrokora Plenković promatra i kao temelj vraćanja povjerenja u institucije, kao i priliku za transformaciju ponašanja u gospodarstvu i u hrvatskom društvu.
“Vjerujem da će cjelovito rješavanje situacije s Agrokorom predstavljati i konačan obračun s dugogodišnjim nepravednim gospodarskim modelom”, zaključio je Plenković priču o Agrokoru u svom obraćanju zastupnicima.
A dok Ivica Todorić Plenkovića i njegove ministre javno proziva za nacionalizaciju njegovog koncerna, željeno preuzimanje Ine kaska. Po donošenju odluke o vraćanju Ine državi osnovan je još prije devet mjeseci Savjet za pregovore s MOLom koji je, kako kaže i premijer, raspravio modele financiranja. Prije dva mjeseca je pokrenut postupak odabira investicijskog savjetnika, koji bi trebao obaviti procjenu vrijednosti kompanije i pripremiti procjenu potencijalnih strateških partnera.
U kojoj je, pak, fazi sam odabir savjetnika i kakav hodogram će mu biti zadan, jučer se nije moglo čuti. Tek se iz iznesenog može zaključiti kako ovaj zadatak Vlada rješava nešto sporijom dinamikom nego se dalo zaključiti iz prvotnih najava. Nije to, naravno, jedini posao iz programa Vlade za koji se “probilo” rokove ili od kojih je Vlada pod pritiskom kritičara odlučila odgoditi provedbu. Najkrupniji je slučaj tzv. poreza na nekretnine, koji je važan dio započete porezne reforme i koji će i za godinu dana biti jednako teško iskomunicirati kao i ove godine. U Banskim dvorima inkluzivnost i dijalog postaju glavna prepoznatljiva obilježja Plenkovićevog načina rada i nastojanja da se u javnosti stvori pozitivnu percepciju onoga što njegova vlada radi, no odgađanje reformi i odlučnih poteza u prvoj godini mandata u političkoj praksi smatra se gubitkom energije koji će se teško nadoknaditi u naredne tri godine.
Ruski čelnik Vladimir Putin dočekao je u srijedu popodne hrvatsku predsjednicu Kolindu GrabarKitarović u državnoj rezidenciji u Sočiju, ruskom ljetovalištu na Crnom moru, gdje će razgovarati o unapređenju zapostavljenih bilateralnih odnosa. Ovo je prvi službeni posjet jednog hrvatskog predsjednika Ruskoj Federaciji od 2009., a ključni mu je cilj “novi zamah u odno- sima koji su godinama zapušteni”, doznaje se na Pantovčaku. “Jako mi je drago sastati se s vama u Rusiji, drago mi je na prilici da popričamo o bilateralnim odnosima, ali i o regionalnim pitanjima”, rekao je Putin hrvatskoj predsjednici.
“Veselim se našim razgovorima i vjerujem da ćemo staviti novu stepenicu i otvoriti novu fazu u našim odnosima, raspravljajući prije svega o proširenju gospodarske suradnje, kulturne i svake druge, ali i o europskoj i globalnoj sigurnosti”, kazala je predsjednica. Također je rekla da između dvije zemlje postoje neka otvorena pitanja, izrazivši uvjerenje da se o njima može razgovarati u okviru “otvorenog dijaloga međusobnog poštovanja”. “Prije svega držim da možemo postaviti pozitivne pretpostavke za daljnje proširenje suradnje”, istaknula je. Među temama razgovora će biti Agrokor u koji su ruske banke, Sberbank i VTB, uložile veliki novac i očekuju povrat duga. I problem zagađenja u Slavonskom Brodu, za koje je odgovorna rafinerije u Bosanskom Brodu u vlasništvu ruske kompanije Zarubežnjeft, naći će se na dnevnom redu, a velika je šansa da se za to postigne rješenje do kraja listopada.