Svi ekonomski pokazatelji bolji, ali u javnosti se to uopće ne vidi
Reformska Vlada Izašli iz prekomjernog deficita, ostvarili proračunski suficit, spremni za euro
I TAJ ODNOS SVE BOLJI PA JE I EURO DOSTIŽAN I REALAN CILJ
Sličan primjer imalo se prilike vidjeti u mandatu Zorana Milanovića, koji je u Banske dvore došao s velikim paketom predviđenih bolnih rezova, ali se vrlo brzo predomislio i čuvao svoju popularnost.
U ovom trenutku svi makroekonomski pokazatelji Plenkoviću idu na ruku, a i naznake daljnjih trendova za njega su ohrabrujuće. U njegovoj prvoj godini rada Hrvatska je izašla iz procedure prekomjernog deficita. Uspješnost je dokazao i ministar financija Zdravko Marić u vođenju javnih financija, pa se premijer mogao pohvaliti i da je prvi puta u novijoj povijesti u prvoj polovici ove godine zabilježen suficit proračuna opće države, a prvi put nakon dugo godina došlo je i do smanjenja vanjskog duga. Nastavlja se i trend smanjenja javnog duga, što su, nije propustio reći premijer, prepoznale i sve tri vodeće svjetske rejting agencije koje su poboljšale izglede za hrvatski kreditni rejting, a Standard & Poor’s je podigao izglede sa stabilnih na pozitivne. Šef Vlade nada se i da će se kreditni rejting Hrvatske podići na razinu investicijskog zbog čega se “bezrezervno nastavlja sa strukturnim reformama”. One su, ujedno, nužne i radi ispunjavanja kriterija za uvođenje eura kao službene valute. Od četiri kriterija (stabilnost cijena i tečaja, održivost javnih financija i konvergencija dugoročnih kamatnih stopa) Plenković konstatira kako ispunjavamo sve osim jednoga, omjera duga opće države i BDPa, s tim da je i taj odnos pozitivniji slijedom ekonomskog rasta i stabilnosti javnih financija. Stoga premijer Plenković zaključuje kako je za Hrvatsku ispunjavanje kriterija za euro dostižan i realan cilj.
U pregledu aktivnosti Plenković je izdvojio i trostruko povećane dodijeljene potpore malim i srednjim poduzetnicima, ukupno 1,5 milijardu kuna, a od kojih se očekuje otvaranje i oko dvije tisuće radnih mjesta. Suprotno prozivkama iz oporbe za sporo povlačenje novca iz europskih fondova, Plenković je upravo velik iskorak naveo u tom segmentu. U zadnje tri godine, naveo je, Hrvatska je ugovorila 2,8 milijardi eura, a od toga se više od polovice ugovorilo u prvih osam mjeseci ove godine. Osim toga objavljeni su i novi natječaji vrijedni 2,2 milijarde eura, pa je ukupan iznos objavljenih natječaja podignut na 5 milijardi eura, što je 47 posto ukupne vrijednosti novca kojeg Hrvatska na raspolaganju ima do 2020. godine. Evidentno ubrzanje povlačenja novca iz EU fondova pridonijelo je pozitivnim predznacima javnih financija i ekonomskih trendove. Ono do čega se još uvijek nije prelio taj pomak je percepcija javnosti koja je još uvijek nezadovoljavajuća i negativna. Slabom točkom za Plenkovićev rad u proteklih godinu dana pokazuje se i politički kontekst u kojem djeluje njegova Vlada, i to ne zbog promjene koalicijskog partnera u Vladi, nego zbog toga što nema doraslog konkurenta u političarima na oporbenoj sceni.
ZA UVOĐENJE EURA ISPUNJAVAMO SVE OSIM JEDNOG KRITERIJA, OMJERA DUGA OPĆE DRŽAVE I BDP-A, S TIM DA JE