Poslovni uzlet Zlatar Bistrica
Nedostatak radne snage koči daljnji napredak
Veći financijski kapaciteti mogući su uz potporu novca iz EU fondova, pri čemu su posebno aktivni članovi lokalnog LAG-a
Iz općine Zlatar Bistrica, nekadašnjeg gospodarstvenog bazena u koji su radnici iz okolice slijevali u potrazi za poslom, i danas ponosno ističu da su sposobni otvoriti više radnih mjesta nego što trenutno imaju raspoložive radne snage. Ipak, svjesni su da tek moraju stvoriti uvjete za zaposlenje visoko obrazovanih mladih ljudi, poručeno je s panela posvećenog poduzetničkom razvoju ove općine, održanog u sklopu Poslovnog uzleta.
Pomaka u tom smjeru, dakako, ima jer se bilježe trendovi doseljavanja u ovaj kraj, a svake godine se govori i o povećanju nataliteta, istaknuo je načelnik općine Zlatar Bistrica Žarko Miholić.
Infrastrukturna opremljenost
“U gospodarsku je zonu uloženo oko osam milijuna kuna, od čega su najvećim dijelom osigurana lokalna sredstva. Došli smo na razinu kompletne infrastrukturne opremljenosti. Sve, kao i suradnja s ministarstvima i Krapinsko – zagorskom županijom počinje davati jako dobre rezultate”, istaknuo je načelnik.
Gledano nekoliko godina unatrag, značajan dio mladih ljudi otišao je ži- vjeti u inozemstvo, i iako se dio njih vraća gospodarstvenici i dalje ne dolaze do radne snage koja bi omogućila daljnji tehnološki razvoj ovog kraja. “Kada govorimo o stipendijama, nalazimo se u problemu kad se pokaže da ste zapravo stipendirali nekoga tko će se naći na Zavodu za zapošljavanju. Imamo velik broj mladih koji je gotovo bespotreban na tržištu rada, kao što je tehničar za računarstvo što je zanimanje za koje, čini mi se, nisu bili ni
OVDJE ME IMPRESIONIRALA EKSPRESNOST U DOBIVANJU PAPIRA Danijel Đurek AVAK
raspisani natječaji za zaposlenje. Odlučili smo, stoga, stipendirati deficitarna zanimanja jer ipak taj novac dolazi od naših sumještana”, dodao je. Veći financijski kapaciteti mogući su uz potporu novca iz EU fondova, pri čemu su na području Zlatar Bistrice posebno aktivni članovi lokalnog LAGa. “Lokalne su akcijske grupe formirane upravo s ciljem lokalnog razvoja, ali u konačnici cijeli rizik uvijek ide na gospodarstvenika. Mi stvaramo infrastrukturu“, ističe.
Ulaganje u mlade
Dobro je što smo prepoznali da je dio problema u obrazovnom sustavu i da tržište rada vrlo jasno definira svoje potrebe, pa u skladu s time sada možemo djelovati, nadodao je župan Krapinskozagorske županije Željko Kolar. “U posao s idejom da je što nemoguće uopće ne treba kretati, ali sigurno je da se inovacije nikako ne bi smjele zanemarivati jer bi to automatski značilo zaostajanje. Danas, možda više nego ikada, učenici i studenti imaju na raspolaganju stipendija za deficitarna zanimanja. Neke smo struke nažalost njihovim odlaskom u inozemstvo već izgubili, ali upravo na takvom iskustvu treba graditi jasne i temeljite strategije za budućnost”, rekao je župan i poručio i da Krapinsko – zagorska župani- ja na čelu s razvojnom agencijom ZARAom postiže sjajne rezultate, kao i aktivnosti REGEAa koja je u suradnji za Zagrebačkom županijom napravila projekt javne rasvjete, jedini takav u Europi. Sve su to, istaknuo je, sjajne razvojne prilike jer zapošljavaju mlade školovane ljude.
Ako ćemo mlade generacije na početku njihova školovanja poticati da budu samostalni ili da pokrenu posao, u njima možemo kreirati potencijal da sutra budu sjajni radnici i poslovođe, složio se potpredsjednik HOKa i predsjednik Obrtničke komore KrapinskoZagorske županije Davor Pleško.
Nije sve u ocjenama
“Kao društvo bismo trebali postati otvoreniji prema poduzetništvu, a brojke koje ukazuju na veći broj novih obrta sugerira da je klima ipak ponešto bolja. Ako funkcionira malo i srednje poduzetništvo, funkcionira i veliko gospodarstvo”, smatra Pleško. Dodao je da se već četvrt stoljeća zalažu za dualno obrazovanje, ali da je do sada bilo teško postići konsenzus sa svim uključenim stranama. Inozemni primjeri, s druge strane, pokazuju da se radi o dobrom sustavu. “Mislim da je to dobar put jer oni koji dobro nauče svoju struku mogu biti sjajni poslodavci jedan dan”, napomenuo je Pleško.
Danijel Đurek vlasnik je znanstveno – istraživačke tvrtke AVAK čije uspješno poslovanje traje gotovo tri desetljeća, a koji se u Zlatar Bistricu vratio prije 10 godina. “Ono što me ovdje impresioniralo je ekspresnost u dobivanju papira, kao što primjerice građevinska dozvola. S radom smo započeli, od čega velik dio odlazi na znanstvene radove, zahvaljujući vrlo velikoj tehničkoj podršci koja se ovdje može pronaći. Širimo se na plantaže lješnjaka s našim patentiranim proizvodima, pa se nadamo i da će Europa ovdje imati što vidjeti”, istaknuo je. Problema, kaže, ima kao i većina drugih sektora u pronalasku adekvatne radne snage. Iako su ulagali i do 300 tisuća kuna u programe stipendiranja, očekivane povratne rezultate nisu dobili. “Ocjene nisu mjerilo znanja, a znanost nije sport i nije sve u bodovima. Mladi ljudi upisuju studije s kojima će se teško zaposliti, dakle danas imamo samo dvoje Zagoraca koje možemo zaposliti. Valja, dakako, primijetiti i da u tome nismo izoliran slučaj u svijetu“, komentirao je Đurek.
U GOSPODARSKU JE ZONU ULOŽENO OKO OSAM MILIJUNA KUNA Žarko Miholić Zlatar Bistrica AKO MLADE POTIČEMO NA SAMOSTALNOST, MOGLI BI BITI SJAJNI POSLOVOĐE Davor Pleško HOK