U hrvatskom građevinarstvu najviše je loših kredita

Posljedica krize U razdoblju od sedam godina najviši rast nenaplativih potraživanja

Riječ je o začaranom krugu u kojem banke već godinama zaoštravaju kreditnu politiku prema građevinarstvu

Strenutnim udjelom djelomično naplativih i potpuno nenaplativih kredita (NLP) od 64 posto, građevinarstvo je u najne-povoljnijem položaju među svim grupama korisnika kredita, a riječ je o udjelu koji je 4,9 puta veći od prosječnog u Hrvatskoj i 2,4 puta veći od onog koji bilježe nefinancijska društva.

U analizi Hrvatske gospodarske komore “Kvaliteta kredita u djelatnosti građevinarstva” navodi se kako trenutno NLP-ovi u djelatnosti građevinarstva iznose 5,7 milijardi kuna, što je čak tri milijarde kuna više nego u prvom kvartalu 2010. godine, ali i 3,1 milijardu kuna manje nego u prvom polugodištu 2015. godine kada su dosegli najvišu vrijednost.

U okviru nefinancijskih društava djelatnost građevinarstva ostvarila najveće povećanje iznosa loših kredita u razdoblju od 2010. do 2017. godine, čime je njihov udio u ukupnim NPLovima nefinancijskih društava povećan s 18,1 na 24,9 posto.

Dugotrajna kriza

U Komori kaže da je riječ je o materijalizaciji učinaka dugotrajne krize koja je u građevinarstvu bila dublja i dugotrajnija nego u ostalim djelatnostima, što je dovelo do pogoršanja poslovnog i financijskog položaja građevinskih tvrtki, a time i do nakupljanja loših kredita.

Prema analizi Komore, od prvog kvartala 2010. do drugog kvartala 2017. godine udio loših kredita u ukupnim kreditima u djelatnosti građevinarstva pogoršao se za 46,1 postotni bod, što je znatno više od državnog prosjeka (pogoršanje za 4,3 postotna boda) te od prosjeka nefinancijskih društava (pogoršanje za 12,0 postotnih bodova). “Rast udjela NPL-ova u uku- pnim kreditima u građevinarstvu bilježio se do trećeg kvartala 2015. godine, nakon čega on praktički stagnira jer se paralelno sa smanjivanjem iznosa loših kredita smanjuje i stanje kredita koje koriste tvrtke iz djelatnosti građevinarstva. Riječ je o začaranom krugu u kojem banke već niz godina zaoštravaju svoju kreditnu politiku prema građevinarstvu zbog povećanih rizika, zbog čega se smanjuje razina kredita, ali i ugrožava egzistencija i razvoj građevinskih tvrtki koje sve teže financiraju svoje poslovanje uz teškoće u realizaciji novih poslova”, kaže se u analizi.

RH nije iznimka