Izmjene Ovršnog zakona izvor nedoumica za poslodavce
činiti? Pitanje je gdje čuvati zaplijenjeni novac ovršenika i što s kamatama
Ako se novac čuva na računu tvrtke, a dođe do blokade, to bi značilo da sredstava nisu završila kod kreditora
Značajne novosti koje su posljednjim izmjenama Ovršnog zakona uvedene u režim provedbe ovrhe na plaći temeljem izjave o zapljeni po pristanku dužnika, poslodavcima donose ne samo više posla, već su i razlog za zabrinutost jer stvaraju nejasnoće i nedo- umice, pa i prijetnju za eventualnu odgovornost poslodavaca. Otvoren je niz pitanja u vezi primjene, a još ne postoji praksa, žale se naši sugovornici, što za sve e znači i novi izvor pravne nesigurnost. Rješenje problema traži se u mišljenju pravnih savjetnika, iako jamstvo ne postoji da savjeti u cijelosti poslodavce lišavaju rizika. Pitanja proizlaze iz novog roka od 60 dana koji traje od trenutka kad nastupa obveza poslodavca da zapljeni sredstava ovršenika ustezanjem iznosa s isplate plaće do trenutka prijenosa zaplijenjenog iznosa na račun ovrhovoditelja, koji naŠto stupa protekom roka. U tom razdoblju glavno je pitanje na kojem računu da poslodavci čuvaju novac jer to nije zakonski predviđeno. Navedeni rok uveden je dopunama članka 202. OZa te treba razlikovati dvije situacije. Prva je u pogledu takvih dokumenata vezanih uz nastavak ovrhe. Znači, kad dolazi do promjene ovrhovoditelja, rok služi da onaj prethodni može od suda tražiti da donese rješenje kojim će se nastavak pljenidbe proglasiti nedopuštenim. Druga je vezana uz provođenje ovrhe kada novi vjerovnik prvi put dostavlja poslodavcu izjavu ovršenika, primjerice kreditor koji je dobio od bilježnika ovjerenu suglasnost o zapljeni plaće radnika radi naplate plasmana. Ona ima snagu ovršne isprave i svima je stalo da se što prije počne s isplatom. Kako poslodavci trebaju formalno čekati protek 60 dana da bi mogli proslijediti banci prvu ratu, otvara se pitanje i što je s kamatama u razdoblju čekanja. Prakse nema, i ne znamo što je ispravno, dodaju sugovornici navodeći da, ako se novac čuva na računu tvrtke, a dođe do blokade računa, to bi značilo da sredstava nisu završila kod kreditora, zbog čega po nekima poslodavci mogu biti pozvani na odgovornost. Dio pravnika smatra da je najbolje čim stigne izjava o zapljeni provjeriti kani li se radnik žaliti. Predlažu i da se poslodavci osiguraju pisanom suglasnošću radnika da se može izvršiti prijenos zaplijenjenog novca i prije isteka roka od 60 dana. Pitanje je treba li potpis radnika na takvoj izjavi biti ovjeren od javnog bilježnika.