Vladi popustila ambicioznost za provođenje reformi
MMF u Zagrebu Fond želi javni dug ispod 60% u BDP-u do 2022.
Rast je ubrzao, no nedovoljno da se bitno smanji visoka nezaposlenost. Bez reformi bi mogao usporiti na dva posto
Hrvatska ekonomija porast će po procjeni MMF-a 3,1% ove godine, što je dobro, ali bez daljnjih reformi za koje su ambicije evidentno popustile, stopa rasta srozat će se prema 2% u narednih pet godina. Ocjena je to redovne misije Fonda u sklopu članka IV koja je na čelu s Khaledom Sakrom desetak dana boravila u Zagrebu.
“Ohrabruje da je rast, koji je ranije zaostajao, ubrzao, no nedovoljno da bitno smanji visoku nezaposlenost. Tri posto rasta BDP-a guraju potrošnja i turizam, i to je dobro, ali ako se ne provedu strukturne reforme rast će postepeno pasti prema dva posto do 2022.”, rekao je Sakr. “Reformski ciljevi lani su nam se činili daleko širi i ambiciozniji, npr. smanjivanje broja teritorijalnih jedinica. I danas se o tome govori, ali bez konkretnih planova”, kaže.
U Fondu nabrajaju poznate boljke domaće ekonomije, od tereta državne uprave i prateće mase plaća koja doseže 20% BDPa, zaostataka u zdravstvu, niske stope participacije na tržištu rada, nesigurnog pravnog okruženja, do prevelikog broja (loše upravljanih) državnih tvrtki... Pozdravljaju, pak, fiskalnu konsolidaciju i pad javnog duga kojem prognoziraju do 2022. pad na 65% BDPa. Budući da rastu prijete većinom negativni rizici, od raspleta situacije u Agrokoru odgode reformi u okruženju izglednog rasta cijene novca, u MMFu smatraju da bi Vlada javni dug trebala srezati ispod 60% u pet godina, posebno u kontekstu uvođenja eura. ”To bi smanjilo ranjivosti i troškove financiranja, ako stvari krenu prema dolje. Dodatnu konsolidaciju trebalo bi pratiti poboljšanje struk- ture prihoda i izdataka koji će podupirati rast i radna mjesta”, ističu iz MFFa i vide rješenje u porezu na nekretnine koji bi “donio više prihoda nego komunalna naknada”, a i omogućio smanjivanje tereta poreza na dohodak, parafiskalnih nameta ili čak PDVa.
Vladi preporučuju nastavaka mjera iz programa reformi, konkretno, reformu javne uprave koja će smanjiti broj zaposlenih, povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje i ukidanje izuzeća te povratak HZZOa u državnu riznicu, centralizaciju javne nabave, racionalizaciju socijalnih davanja, brže povećanje dobi za odlazak u mirovinu i demotiviranje prijevremenih umirovljenja. S eurom pred vratima, MMF ističe da Hrvatska mora povećati otpornost ekonomije i rapidno smanjiti javni dug, što je važno ako neki šok različito pogodi Hrvatsku od ostatka eurozone. Na pitanje jesmo li sa svim reformama koje nismo proveli dovoljno otporni za euro, Sakar odgovara diplomatski: “Otpornost je relativna, definitivno se mora poboljšavati bez obzira na euro. Uvođenje eura samo poveća potrebu za strukturnim i fiskalnim reformama”.