‘Povećat će se produktivnost, konkurentnost i izvoz’
Odzvonilo lobiranju? Stari model počeo je štetiti nekim proizvođačima ‘IGRAČI’ KOJI NAJAVLJUJU VELIKA ULAGANJA TEŠKO ĆE MOĆI POLAGATI PRAVA NA NOVE KOLIČINE ZBOG FAKTURA I POSTOJEĆIH UGOVORENIH KOLIČINA. VEĆE KOLIČINE TRUPACA MOĆI NABAVITI NA DRAŽBAMA PO
Iproteklih mjeseci, dok se u HGK usuglašavao dokument o novoj raspodjeli sirovine, podjele su među drvoprerađivačima bile velike. S jedne strane novi model zagovarali su srednje veliki i mali drvoprerađivači, parketari i male pilane, dok su s druge strane bili veliki igrači poput Spačve u vlasništvu Quaestusa, grupacije Hrast Mate Ravlića i Pana iz Čakovca.
Lobiranje se javno možda najviše prepoznavalo kroz slučajeve najava velikih ulaganja uvjetovanih osiguranom sirovinom hrastovine, koje su primjerice u Vukovaru tražili Elvio Furijan, koji u Hrvatskoj posluje s više tvrtki u sektoru drva i slovi kao najveći izvoznik hrasta, te Darko Pervan, sadašnji vlasnik Tehnodrva. Novom politikom raspodjele ovi ulagači teško će moći polagati prava na nove količine, što zbog faktura, što zbog postojećih ugovorenih količina, pa će, ako ostanu pri osnivanju pogona, veće količine trupaca moći nabaviti na dražbama, na kojima vrijede veće, tržišne cijene.
Nervoza zbog promjene režima dodatno je jasna uzme li se u obzir da su drvoprerađivači za 2017. tražili 637 tisuća m3 više od planirane sječe od 2,26 milijuna m3. Potražnja raste zbog niske cijene sirovina, koje su kod nas u odnosu na EU, ovisno o vrsti, po procjeni Hrvatskih šuma podcijenjene od 30 do čak 70 pojarde sto. Cilj je potaknuti domaću proizvodnju, no time se otvorilo i prostor za rast izvoza sirovine ili poluproizvoda, čime se ostvaruje brza i velika zarada.
Sektorski znalci, pak, tvrde kako nova pravila ne bi trebala otjerati nova ulaganja, posebice ona usmjerena na finalne proizvode, koje će se, do određene granice, i novim modelom poticati većim količinama sirovina.
“Dobro je unaprijediti prodajni model sirovine, jer je stari dao svoj maksimum i počeo štetiti nekim skupinama proizvođača. Osjeća se daljnja konsolidacija sektora i očekujemo da će ovaj model povećati produktivnost, konkurentnost i posljedično sektorski izvoz koji sada iznosi 1,2 mili- eura, čime je udio sektora u izvozu došao do impresivnih 10,4 posto”, ističe Marijan Kavran, direktor Drvnog klastera.
Ovu proizvodnju, kaže, država je uglavnom maćehinski tretirala, etiketirajući je kao izvoznika sirovine, te je teško dolazila do poticaja, koji su još uvijek na simboličnoj razini od 20 milijuna kuna. Za razliku od farmacije ili ICTa koji se uglavnom oslanjaju na uvozne komponente, Kavran smatra da ne bi trebalo zanemariti izvorne industrijske djelatnosti koje daju doprinos nacionalnom izvozu i razvoju. Brzim izlaskom iz svjetske krize 2010. i zapošljavanjem preko 50 tisuća radnika po njemu se dokazalo da se isplati poticati ovu djelatnost, posebice u ruralnim područjima, što prakticiraju u EU.
“Nadamo se da će to ubrzo početi provoditi i Vlada, koja nizom jednostavnih i izvanproračunskih mjera može dodatno unaprijediti prilike u ovom sektoru; zadržavanjem cijene i višegodišnjih ugovora za sirovinu, poticanjem gradnje drvom i većom uporabom peleta u javnim zgradama. Resorni ministar Tomislav Tolušić najavio je početkom ove godine kako je temeljna zadaća Hrvatskih šuma briga za potrebe drvne industrije, a ne ostvarivanje enormne dobiti, pa u tom svjetlu treba gledati i usvajanje ovog prodajnog modela”, ističe Kavran, koji u novom režimu vidi veliki korak u tom procesu konsolidacije ove grane gospodarstva.