DZS: Manjak u robnoj razmjeni 41 milijardu kuna
Veći rast U osam mjeseci izvoz je ‘težio’ 66,7 milijardi kuna bio u plusu 13,9 posto, dok je uvoz rastao 11,3 posto
Hrvatski izvoz u osam ovogodišnjih mjeseci bio je bolji prvotno navedenih 13,9 posto, plus je iznosio 14,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pokazuju drugi podaci Državnog zavoda za statistiku. No, i uvoz je postigao bolje rezultate od prvo prognoziranih 10,3 posto i u spomenutom je razdoblju rastao a 11,3 posto.
Iz naše je zemlje izvezeno roba u vrijednosti gotovo 66,7 milijardi kuna, a uvezla za 107,7 milijardi kuna. Manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom iznosio je tako 41 milijardu kuna, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila na razini od 61,9 posto, što je za 0,2 postotna boda više nego u prvih sedam mjeseci ove godine. Iskazan u eurima, pak, hrvatski je robni izvoz u prvih osam ovogodišnjih mjeseci rastao za 16,1 posto, na više od 8,9 milijardi eura, a uvoz za 12,8 posto, na 14,4 milijarde eura, dok vanjskotrgovinski deficit iznosi 5,5 milijardi eura, stoji u analizi DZSa.
Prerađivačka industrija, na koju ‘otpada’, više od 89 posto robnog izvoza, u prvih je osam mjeseci ove godine na inozemna tržišta izvezla roba za gotovo 8 milijardi eura, odnosno 15,6 posto više nego u isto vrijeme lani. No, i 87 posto robnog uvoza odnosi se na uvoz prerađivačke industrije, koji je u odnosu na lani rastao za 10,9 posto, na gotovo 12,6 milijardi eura. Unutar prerađivačke industrije vrijednosno najveći izvoz, od 739,6 milijuna eura, ostvaren je u farmaceutskoj industriji, zabilježivši rast od čak 48,1 posto u odnosu na prvih osam prošlogodišnjih mjeseci. Prehrambena industrija je, pak, u tom razdoblju izvezla roba za 696,4 milijuna eura ili jedan posto više nego lani, dok je izvoz proizvodnje strojeva i uređaja rastao za 11,7 posto, na 634 milijuna eura. Istodobno se najveći uvoz, od 1,35 milijardi eura, bilježi kod prehrambene industrije, a u odnosu na lani povećan je za 11,2% . Roba vrijednih više od milijardu eura uvezla je i proizvodnja strojeva i uređaja, uz godišnji rast od 12,5 posto, potom kemijska industrija, čiji je uvoz povećan za 7 posto, kao i proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica, uz godišnji rast od 13,6 posto.
NAJVEĆI UVOZ, OD 1,35 MILIJARDI EURA, BILJEŽI KOD PREHRAMBENE INDUSTRIJE