Uvoz voća i povrća ‘jede’ 300 mil. €

Potencijalni procvat Godišnje proizvedemo 287.000 tona, ali još nedovoljno za sve potrebe TRŽIŠTE VOĆA I POVRĆA U HRVATSKOJ 155 milijuna eura 72,5% POVRŠINE: 9618 ha 29.452 ha 2192 ha 5,2% 29,5%

Domaća potrošnja najvažniji je pokretač rasta sektora, no proizvodnja, iako ima perspektivu, nije dostatna

Hrvatski sektor voća i povrća ima dobru perspektivu i potencijal za ostvarenje rasta i uspješne proizvodnje, a trendovi potrošnje u EU su stabilni, dok domaće tržište s domaćom potrošnjom i turizmom ima mogućnosti daljnjeg razvoja. Domaća potrošnja je i dalje najznačajniji pokretač za ovaj sektor. Unatoč tome Hrvatska je i dalje veliki uvoznik voća i povrća, a sektor godišnje na uvoz potroši oko 300 milijuna eura, dok je vrijednost domaće proizvodnje oko 155 milijuna eura (bez krumpira, grožđa i maslina), naglašeno je na forumu Izazovi razvoja sektora voća i povrća u Hrvatskoj.

Forum je organiziran kao dio inicijative koju su pokrenuli EBRD i FAO, uz potporu Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika, sa ciljem da se detektiraju problemi i pronađu rješenja kako bi se pokrenuli pozitivni trendovi. Prema riječima državne tajnice u Ministarstvu poljoprivrede Marije Vučković, Hrvatska proizvodi godišnje 157.000 tona povrća i 130.000 tona voća, no to je još uvijek nedovoljno iako su potencijalni za povećanje proizvodnje ogromni.

“Hrvatska ima komparativne prednosti u proizvodnji jabuka, mandarina, višanja, a kada je riječ u povrću u prvom redu su to zelje, češnjak i rajčica”, istaknula je Katja Logatcheva sa Sveučilišta u Wageningenu, koautorica studije o faktorima uspješnosti ovog sektora. Proizvodnja povrća odvija se na 9618 ha, voća na 29.452 ha (bez grožđa i maslina), dok se agrumi prostiru na 2192 ha. Čak 70% proizvodnje povrća odvija se u kontinentalnoj Hrvatskoj, dok je voće, posebice agrumi, dominatno u primorskoj Hrvatskoj. Prema podacima iz studije čak 72,5% hrvatskih potrošača jede voće i povrće svakog dana, što je više od prosjeka EU (65,5%), na- glasila je Logatcheva i dodala kako podaci iz 2014. pokazuju da Hrvati čak 29,5% prihoda troše na hranu. Analiza je pokazala kako u Hrvatskoj posluje 194 tvrtki specijaliziranih za veleprodaju voća i povrća te da ostvaruju godišnji promet od 244 milijuna eura, pri čemu 10% najvećih drži oko 97% prometa u veleprodaji.

“EU aktivno podupire sektor voća i povrća kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku i organizaciju tržišta te je postavila četiri važna cilja i to da sektor mora biti konkurentniji i tržišno orijentiran, da treba osigurati da dolazi do manjih udara na farme povezane s krizama u prihodima proizvođača, te da je potrebno poticati veću potrošnju”, kaže neovisna konzultantica Zvjezdana Blažić.

Kada je riječ o izvozu najznačajniji potencijal za izvoz imaju susjedna tržišta, a treba poduzeti sve u pripremi mogućnosti ponovnog vraćanja na tržište Rusije, ističe ona. Na forumu je zaključeno kako je za povećanje konkurentnosti proizvodnje potrebno osigurati veće poljoprivredne posjede jer su sada premali, te osigurati jeftina kreditna sredstva za kupnju zemljišta. Situacija u maloprodaji ukazuje na visoku konkurenciju i za očekivati je smanjenje marži pa proizvođači ne mogu očekivati da će dobiti više cijene na račun veleprodajnih ili maloprodajnih marži.

Uz to, prerađivačka industrija često počiva na uvoznim sirovinama, a da bi se više oslonila na domaće proizvođače važno je povećati efikasnost proizvođača, stabilnu proizvodnju, dovoljne količine i cijenu. Za to je potrebno osigurati horizontalnu integraciju poljoprivrednih proizvođača i vertikalnu suradnju u lancu. U odnosu na ostale članice EU, u RH izuzetno mali dio tržišta voća i povrća zauzimaju udruženi proizvođači kroz zadruge i proizvođačke organizacije.