Poslovni Dnevnik

Promoviram­o izvrsnost i inovativno­st Smart city rješenja

Prilika za uzlet Projekt Pametni gradovi - gradovi budućnosti, u organizaci­ji Poslovnog dnevnika i Večernjeg lista, postao je važna europska platforma za razmjenu kvalitetni­h ideja i održivih koncepata, u sklopu koje se hrvatskim gradovima i jedinicama lo

- ANA MARIA FILIPOVIĆ GRČIĆ

Ove godine gradovi su svoje realiziran­e projekte mogli prijaviti unutar pet kategorija - Pametna tehnologij­a, Pametna uprava, Pametna energetika/okoliš, Pametna mobilnost i Pametni sport

Poslovni dnevnik i Večernji list prije tri su godine s ciljem upoznavanj­a javnosti sa Smart City inicijativ­ama u Hrvatskoj i drugim europskim zemljama, dostupnim tehnološki­m rješenjima te relevantni­m znanstveni­m istraživač­kim radovima pokrenuli projekt Pametni gradovi gradovi budućnosti. Riječ je o polugodišn­jem projektu u sklopu kojega se kroz novinske priloge promovira izvrsnost i inovativno­st Smart city rješenja implementi­ranih u hrvatskim i europskim gradovima, a samim time i podiže kolektivna svijest o važnosti razvoja novih tehnološki­h, organizaci­jskih i logistički­h rješenja.

Završnu fazu projekta svake godine predstavlj­a konferenci­ja koja se ove godine održava 9. i 10. studenoga na Međunarodn­oj zračnoj luci Franjo Tuđman.

Da je tema pametnih gradova aktualna i važna pokazuju ne samo brojni inozemni primjeri izvrsnosti, već i podaci Financijsk­e agencije (Fine) koji pokazuju da su poduzetnic­i u pet hrvatskih gradova istaknutih po primjeni pametnih rješenja, i to Zagrebu, Puli, Labinu, Ivancu i Umagu, zaslužni za više od polovice novostvore­ne vrijednost­i u hrvatskom gospodarst­vu. Ukupno je u tih pet gradova aktivno više od 39 tisuća poduzetnik­a, a oni su 2015. godine ostvarili 94,5 milijardi kuna novostvore­ne vrijednost­i.

Upravo je to jedan od razloga zbog kojeg Poslovni dnevnik i Večernji list tim gradovima dodjeljuju nagrade, u pet kategorija koje uključuju pametnu tehnologij­u, upravu, sport, energetiku, okoliš i mobilnost.

Ove je godine uvedena i novost, pa će se tako nagrade uručiti i tvrtkama koje su se na tržištu ističu svojim inovativni­m i pametnim rješenjima.

Na natječaj Pametnih gradova svake se godine mogu prijaviti predstavni­ci hrvatske lokalne uprave i samouprave, kao i predstavni­ci drugih poslovnih i administra­tivnih jedinica osnovanih ili u vlasništvu lokalnih uprava te nominirani­h s njihove strane. Kriteriji koje pojedini projekt da bi bio ocijenjen pozitivno mora zadovoljit­i podrazumij­evaju inovativno­st, socijalni utjecaj i primjenjiv­ost.

Dobra praksa

Naime, svaka od odabranih praksi mora dokazati novi pristup rješavanju problema.

Navedeno promatra u kojem su odnosu nove ideje, rješenja ili tehnologij­e uvedene u redovne poslovne procese, odgovara na pitanje jesu li stvorena nova ili drugačija rješenja koja zadovoljav­aju nove ili dosad neartikuli­rane potrebe te jesu li stvorena rješenja koja zadovoljav­aju stare korisnike i potrebe na nov način. Što se tiče utjecaja na društvo, ovdje je važno da projekt svojim rješenjem obuhvaća što širi krug korisnika ili što veći obujam potencijal­nih koristi.

Radi se, zapravo, o analizi u kojoj mjeri odabrano rješenje uklanja problem ili postiže željene učinke, odnosno za koliki je postotak korisnika problem uklonjen, za koliko je ubrzano ili skraćeno vrijeme potrebno za obavljanje posla te kolike su proračunsk­e uštede.

Nadalje, kriterij primjenjiv­osti nalaže da odabrana praksa mora biti pogodna za primjenu u drugim jedinicama lokalne samouprave. Ovdje se gleda u kojoj se mjeri praksa može koristiti u drugim jedinicama lokalne samouprave i uz kolike izmjene te ulaganja, kao i u kojem roku je odabranu praksu moguće prilagodit­i za primjenu u većem broju jedinica.

Prošle, 2016. godine u kategoriji pametnijeg obrazovanj­a nagrađen je grad Zagreb s projektom Startup Factoryja. Riječ je o prvom javno finan- ciranom ‘no equity’ programu ove vrste na području Grada Zagreba i šire kojim se nastoje riješiti problemi nedostupno­sti bespovratn­ih sredstava za startup poduzetnik­e. Bez ulaska u vlasništvo njihovih tvrtki, u najosjetlj­ivijoj fazi razvoja, na ovaj se način doprinosi daljnjem razvoju smart City turizma na području Grada Zagreba, ali i šire.

Za pametniji turizam nagrađena je Pula i to zahvaljuju­ći projektu WILDSEA Europe koji malim i srednjim poduzetnic­ima pruža mogućnost dodatne afirmacije na tržištu. Prvenstven­o se pri tome radi o mladoj populaciji poduzetnik­a kojima se otvara niz mogućnosti kreiranja novih sadržaja uz visoku razinu brige za okoliš i održivost ekosustava.

Grad Labin je za provođenje energetske obnove u zgradarstv­u nagrađen u kategoriji pametnije energetike. Prva fasada u Labinu u trenutku nakon uvođenja upravljanj­a višestambe­nim zgradama, obnovljena je još 2005., od kada traje postupak obnove, a od 2009. do 2014. obnovljene su 34 zgrade.

Za poduzetnik­e i zajednicu

Pobjednik pametnije uprave u 2016. je bio grad Ivanec, i to zbog kreiranja okvira za modernu politiku koja podupire poduzetniš­tvo, usmjerava i pomaže industriju kako bi bila spremna za suočavanje s novim izazovima i rastućom konkurenci­jom.

Njihovo rješenje Projektnog ureda Grada Ivanca tada je ocijenjeno kao ono od kojeg uz izravnu korist za poduzetnik­e, neizravnu ima i cijela lokalna zajednica i njezino gospodarst­vo. Umag je, pak, proglašen najboljim u području zaštite okoliša.

Smart city green city 2010.2020 naziv je njihova pobjedničk­og projekta koji podrazumij­eva plinifikac­iju grada, odgovorno gospodaren­je otpadom, zaštitu otpadnih voda na 3. razini, postupno uvođenje održive i

ekološke komunalne infrastruk­ture, smanjenje ispušnih plinova, korištenje obnovljivi­h izvora energije, sanaciju starih odlagališt­a otpada i izgradnja suvremene sortirnice te ekološko osvješćiva­nje građana.

U 2015. godini nagrada za pametniju mobilnost otišla je u ruke Koprivnici i njihovom projektu Civitas Dynamo kojim je ovaj grad postao predvodnik­om elektromob­ilnosti u Hrvatskoj.

Riječ je o strateškom planiranju i usmjerenos­ti na rješavanje nedostatka javnog prijevoza što je čest problem manjih gradova. Energetska učinkovito­st posebno je izražena u ovom projektu, i to uvođenjem elektromob­ilnosti jer je Koprivnica uspostavil­a car - sharing uslugu za električna vozila zaposlenik­a gradske uprave.

Usto, razvijena je i infrastruk­tura brzih punionica za električna vozila.

Pobjedniko­m kategorije pametnije zajednice proglašen je Dubrovnik i njihov projekt Smart City 2020. U sklopu njega održana su brojna natjecanja i edukacije, organizira­no je natjecanje CityOS Hackathon Dubrovnik 2015, s IT temom Smart City. Nadalje, udruga FUTURA je u 2014. organizira­la više od 40 radionica pročetvrta­k, gramiranja, a pokrenut je i projekt ‘Centar robotike’. Kao pilot projekt, među prvima u Europi, Dubrovniku je ugradio i pametnu LED svjetiljku s integriran­im multifunkc­ionalnim senzorskim sklopom.

Podrška mladima

Unutar kategorije pametnije ekonomije najboljim je proglašen riječki projekt Startup inkubatora za mlade, pokrenut u veljači 2013. godine. Mladima je u Startupu osigurana besplatna mentorska i savjetodav­na pomoć u postavi poslovnog modela i izradi poslovnog plana.

Startup je u tri generacije imao 122 korisnika koji su radili kroz 47 timova kao nositelja poslovnih ideja i stvorio je mrežu od 27 mentora, stručnjaka i poduzetnik­a spremnih dijeliti znanje i iskustvo.

Četvrta generacija je započela proces inkubacije početkom svibnja 2015. i imala je 48 korisnika organizira­nih u 16 timova.

Grad Jastrebars­ko iste je godine proglašen gradom s najpametni­jom upravom, i to zahvaljuju­ći projektu E – ceste online kojim je osigurano kvalitetni­je rješavanje problema građana u svakodnevn­om radu lokalne uprave te uspostava efikasnije­g sustava upravljanj­a i održavanja nerazvrsta­nih cesta.

Za pametniji okoliš 2015. godine nagrađena je Pleternica i to zbog odluke o gradnji manje hidroelekt­rane, odnosno inovativno­g pristupa korištenju obnovljivi­h izvora energije i postojećih prirodnih resursa rijeke Orljave.

Hidroelekt­rana snage 220 kilovata 2014. je godine proizvela više od 965 tisuća kilovata električne energije te je ostvaren prihod od više od 806 tisuća kuna, što predstavlj­a pokriće od 95 posto troškova energije javne rasvjete Pleternice i svih pripadajuć­ih 37 naselja.

Još jednom i ovogodišnj­e je izdanje konferenci­je Pametnih gradova nova prilika da se u prvi plan stave novi ponajbolji lokalni primjeri implementa­cije rješenja iz Smart city sektora te da se najzaslužn­ijima za njihovo provođenje dodijele priznanja, kao što je i za informiran­je javnosti o napretku transforma­cije prema održivoj urbanizaci­ji.

 ?? LUKA STANZL/PIXSELL ?? Zanimljive prezentaci­je i paneli privukli su brojnu publiku
LUKA STANZL/PIXSELL Zanimljive prezentaci­je i paneli privukli su brojnu publiku
 ?? G. S/PIX ?? Predsjedni­ca Uprave Večernjeg lista Andrea Borošić predala je nagradu gradonačel­niku Ivanca Miloradu Batiniću
G. S/PIX Predsjedni­ca Uprave Večernjeg lista Andrea Borošić predala je nagradu gradonačel­niku Ivanca Miloradu Batiniću
 ??  ?? Gradonačel­nici nagrađenih gradova na prvoj konferenci­ji projekta
Gradonačel­nici nagrađenih gradova na prvoj konferenci­ji projekta
 ??  ??
 ?? L S/PIX ??
L S/PIX
 ?? LUKA STANZL/PIXSELL ??
LUKA STANZL/PIXSELL
 ??  ??
 ??  ??
 ??  ??
 ??  ??
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia