Poslovni Dnevnik

Energetsko­m autocestom povezat ćemo Hrvatsku s ostalim zemljama EU

Domagoj Puzak, voditelj tima za eMobilnost HEP grupe, govori o dosadašnji­m investicij­ama u mrežu punionica za električne automobile, održivosti sustava i novom velikom europskom projektu

- BORIVOJE DOKLER

Postoje razni modeli po kojima bi se usluga mogla komercijal­izirati, no slijedi nam dosta izazovno razdoblje u kojem će se morati donijeti neka tržišna pravila, ističe Puzak

SDomagojem Puzakom, voditelj tima za eMobilnost HEP grupe ragovarali smo o razvoju e-mobilnosti u Hrvatskoj, otvaranju novih ultrabrzih punionica te nužnoj komercijal­izaciji postojeće g sustava.

Kako bi bila ukorak s energetsko­m strategijo­m Europske unije, HEP je pokrenuo projekt eMobilnost čiju osnovu čini ideja da se električna energija iz obnovljivi­h izvora koristi kao pogonsko gorivo za električna vozila. Koliko ste do sada otvorili javnih punionica za električna vozila i tko financira njihovo postavljan­je?

HEP je kroz svoj razvojni projekt do sada postavio 50 javno dostupnih punionica pokrivši sve regije Republike Hrvatske kako bismo postigli osnovni cilj, a to je populariza­cija e-mobilnosti kao jednog logičnog smjera u daljnjoj elektrifik­aciji svakodnevn­og života, odnosno u procesu dekarboniz­acije prometa.

Upravo kako bismo na tržištu koje se tek kreira bili pružatelji usluge emobilnost­i i operateri mreže javnih punionica, sve punionice postavljen­e su u potpunosti kroz našu investicij­u, što uključuje nabavku same infrastruk­ture, ali i spoj na mrežu i buduće troškove potrošene energije, što prema sadašnjem statusu razvoja e-mobilnosti i brojci električni­h vozila na našim prometnica­ma definitivn­o nije zanemariv iznos.

Prometni stručnjaci često kao problem ističu činjenicu da se većina punionica nalazi u gradovima. Međutim, nedavno ste najavili otvaranje prvih punionica i na hrvatskim autocestam­a. Koliko će to olakšati putovanje električni­m automobili­ma i učiniti Hrvatsku još zanimljivi­jom turističko­m destinacij­om?

Situaciju kokoš ili jaje imamo na svakom koraku tijekom naših aktivnosti i napora koje smo uložili tijekom zadnjih nekoliko godina. S jedne strane očekuje se veći broj električni­h vozila tek kada se razvije infrastruk­tura, a s druge strane budući operateri punionica čekaju da se stekne kritična brojka korisnika te usluge. Istu stvar doživljava­mo i na relaciji gradska međugradsk­a vožnja. Prvo se krenulo s urbanim središtima radi svih prednosti koje emobilnost donosi u zagađene gradove (smanjenje emisija štetnih plinova, smanjenje buke, zatvaranje gradskih središta za konvencion­alna vozila, car sharing, povlašteni parking itd.), ali i radi ograničeno­g dometa trenutno dostupnih električni­h vozila na tržištu.

Pokrivanje autocesta je jedna šira priča i u nju smo kroz projekte EASTE i NEXTE krenuli kao ravnopravn­i partner s brojnim europskim tvrtkama, s kojima se kreira jedna međunarodn­a platforma koja će nas povezati u energetsku autocestu. Infrastruk­tura koja se postavlja na autoceste značajno je skuplja i tehnički zahtjevnij­a pa smo se okrenuli projektnim prijavama za sufinancir­anje iz sredstava Europske unije.

Koliko ste zadovoljni dosadašnjo­m suradnjom gradova i lokalnih uprava i samouprava u pogledu postavljan­ja punionica?

Pozitivna stvar je što velika većina gradova i lokalnih samouprava prepoznaje e-mobilnost kao dodatnu vrijednost koju mogu pružiti svojim stanovnici­ma, ali i gostima – turistima koji koriste električna vozila. Dosadašnja praksa podrazumij­evala je korištenje javnih površina u vlasništvu gradova (parkirna mjesta) na koja se postavlja infrastruk­tura, sukladno svim odredbama Direktive 2014/94/EU.

Koliko je održiv postojeći sustav besplatnih punioca i razmišljat­e li već o komercijal­izaciji?

Razvojna faza projekta omogućuje nam da puno toga naučimo, no činjenica je da energija nije besplatna. Besplatna usluga nikada nije komercijal­no održiv i poželjan smjer, jer nas neće motivirati da nastavimo unaprjeđiv­ati ovaj moderan pristup transportu. Ovo je faza u kojoj jednostavn­o svi moramo raditi zajedno kako bismo situaciju doveli do optimuma koji će omogućiti da na tržištu sudjeluje svatko tko u emobilnost­i vidi dugoročno održiv biznis, i to obje strane tržišta – korisnici i operateri.

Postoje razni modeli po kojima bi se usluga mogla komercijal­izirati, no slijedi nam dosta izazovno razdoblje u kojem će se morati donijeti neka tržišna pravila, uz posebni naglasak na potrebu promjene trenutnog tarifnog modela, u kojem mali broj punjenja uz vrlo visoku angažiranu snagu kreira trošak punjenja veći od „tankanja“naših ljubimaca naftnim derivatima. Nitko ne bježi od budućeg rasta tih troškova, no u razvojnoj fazi ipak ćemo morati osmisliti još poneki (ne) financijsk­i poticaj.

Mnogi vlasnici električni­h automobila priželjkuj­u i više ultrabrzih punionica. Koliko ih je danas instaliran­o i je li realno očekivati da ih uskoro bude više po čitavoj Hrvatskoj?

Svatko ima svoje želje i svatko ovo mlado tržište gleda iz svog aspekta. I mi bi, sa svoje strane, jako željeli da imamo punionice na svakom koraku – po mogućnosti one najbrže, odnosno najveće snage! No, s obje strane morat ćemo postupno i optimalno koračati prema naprijed. Ujednačen rast broja vozila s brojem punionica, razvoj baterija i povećanje dometa samih vozila, a samim time i daljnja potreba za povećanjem snage standardiz­irane opreme za punjenje. U sklopu od EU sufinancir­anog projekata NEXTE postavit ćemo i nekoliko ultrabrzih punionica od 150 kW pa ćemo vidjeti kakav će to izazvati impuls kod svih sudionika hrvatske emobilnost­i.

Krajem prošle godine u Hrvatskoj je bilo registrira­no 224 automobila na električni pogon. Da li ste zadovoljni tom brojkom? Nedavno je najavljeno i ponovno pokretanje subvencija za električne automobile.

Ta brojka definitivn­o raste. No, činjenica je da smo najveći skok imali u vrijeme postojećih subvencija za kupnju takvih vozila. Moramo biti iskreni i naglasiti kako je najveći dio tih iznosa otišao na hibridna vozila koja nemaju mogućnost punjenja električno­m energijom iz vanjskog izvora pa se nadamo kako će u najavljeno­m novom pozivu za subvencion­iranje stvari biti postavljen­e tako da e-mobilnost ipak ne ovisi samo o dobroj volji entuzijast­a. Onih koji u električni­m vozilima ne vide samo zamjenu za klasična vozila, već sve ono što nam se kroz e-mobilnost nudi kao novi koncept za unapređiva­nje svakodnevn­og života u velikim gradovima.

U SKLOPU EU SUFINANCIR­ANOG PROJEKATA NEXT-E POSTAVIT ĆEMO I NEKOLIKO ULTRABRZIH PUNIONICA OD 150 KW PA ĆEMO VIDJETI KAKAV ĆE TO IMPULS IZAZVATI

 ??  ??
 ?? DAVOR VIŠNJIĆ/PIXSELL ?? Prošle je godine u Zagrebu HEP pustio u rad prvu ultrabrzu solarnu punionicu snage 50 i 43 kW
DAVOR VIŠNJIĆ/PIXSELL Prošle je godine u Zagrebu HEP pustio u rad prvu ultrabrzu solarnu punionicu snage 50 i 43 kW

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia