Požari u zgradama su sve veći, teže predvidivi i opasniji nego ikad

Mark Leverton, predsjednik udruge Fire Safe Europe (FSEU) i direktor za zapadnu Europu u tvrtki Knauf Insulation, upozorava na opasnosti koje donose inovacije u građevinskom sektoru

Europska komisija utvrdila je pet glavnih smjerova djelovanja nove platforme: podaci, požarna sigurnost, prethodna iskustva, novi proizvodi i inženjering požarne sigurnosti

Fire Safe Europe (FSEU) profesionalna je i jedinstvena udruga stručnjaka za požare, vatrogasaca, europskih udruženja i međunarodnih kompanija čije je misija unaprijediti požarnu sigurnost europskih građana u zgradama. Od travnja 2017. njezin predsjednik je Mark Leverton, koji istovremeno obavlja i funkciju direktora za zapadnu Europu u tvrtki Knauf Insulation. Leverton posjeduje više od 20 godina iskustva u industriji građevinskih materijala, koje je stekao na rukovodećim funkcijama u više međunarodnih poduzeća u Južnoj Americi i Europi. Po zvanju je magistar međunarodnog marketinga, govori tri jezika engleski, francuski i španjolski, a živi u Belgiji.

Nedavna tragedija u Londonu, kad je u velikom požaru nebodera Grenfell Towera stradalo najmanje 90 ljudi, pokrenula je raspravu u Europskom parlamentu o požarnoj sigurnosti u zgradama. Kakvi su zaključci doneseni i jesu li oni u skladu s ciljevima koje već godinama proklamira udruga Fire Safe Europe?

Zaštita od požara nije novo pitanje koje se postavlja u Europskom parlamentu, barem ne u Parlamentu ovog saziva. U okviru kampanje, od 2014. radimo s brojnim zastupnicima Europskog parlamenta zaduženima za pitanje požarne sigurnosti. U novije vrijeme Europu je poharalo nekoliko velikih požara i mi smo ukazali na razloge, opasnostii i posljedice tih katastrofa. Grenfell je bio takva katastrofa pa je Europski parlament s pravom donio odluku da se požarna sigurnost uvrsti na sam vrh dnevnog reda plenarne sjednice održane 13. rujna u Strasbourgu. Vrlo smo zadovoljni najavom osnivanja platforme za razmjenu požarnih informacija (Fire Information Exchange Platform FIEP) namijenjenu državama članicama EUa i dionicima, na kojoj će oni moći raspravljati o pitanjima požarne sigurnosti te razmjenjivati podatke i primjere dobre prakse. I kao što neprestano ponavljano već od 2011., jedna takva europska platforma za požarnu sigurnost državama će omogućiti da uče jedne od drugih te će voditi računa o tome da se u politikama EUa požarna sigurnost uvrsti svugdje gdje je to primjereno.

Prvi sastanak FIEPa održan je 16. listopada u Bruxellesu i naša udruga Fire Safe Europe je aktivno sudjelovala na tom sastanku. U svojoj prezentaciji ukazali smo na regulatorne izazove u pogledu požarne sigurnosti u zgradama i iznijeli pregled zahtjeva požarne sigurnosti u visokim zgradama diljem Europe. Mi smatramo da što je rizik za zgradu u slučaju požara veći, to propisi za takve zgrade moraju biti stroži. To se naročito odnosi na vrlo visoke zgrade, zgrade s velikim brojem stanara ili zgrade čiji su stanari osjetljivi ili nemoćni.

Gotovo 90 posto požara u EU-u odnosi se na zgrade u kojima provodimo oko 90 posto svog vremena. Koliko su zapravo danas zgrade sigurne od požara, odnosno koliko način gradnje i korišteni materijali mogu utjecati na širenje požara?

U posljednjih 10 godina svjedoci smo ogromnom broju inovacija u građevinskom sektoru i one mijenjaju izgled naših zgrada, što je zaista uzbudljivo. Međutim, mijenjanjem nacrta, načina gradnje i proizvoda koji se u gradnji koriste, ponekad mijenjamo i način na koji takve zgrade reagiraju na požar. Osim toga, primjećujemo da se i požari mijenjaju. Požari u zgradama sada su sve veći, teže predvidivi i opasniji nego ikad. To je uvelike povezano s činjenicom da zgrade sada sadržavaju mnogo više zapaljivih materijala. Ne kažem da su svi zapaljivi proizvodi loši – baš naprotiv, govorim o tome da je proizvode potrebno primjenjivati na ispravan način te da je u zgradama koje prate korak s inovacijama nužno uvesti regulatorne zahtjeve kojima se propisuje požarna sigurnosti i osigurava primjerena razina zaštite od požara. To na žalost nije slučaj u cijeloj Europi i zato smo mi pokrenuli ovu kampanju.

Koliko su i kako zakonski regulirani građevinski materijali u pogledu ponašanja u požaru unutar zemalja EU-a i postoji li neki jedinstveni standardi na razini EU-a?

Europska unija je u okviru Uredbe o građevinskim proizvodima osigurala alate, i to u obliku usklađenih normi za građevinske proizvode. Na nama je da te norme i ispitivanja kojima se dokazuje sukladnost ispravno primjenjujemo, pobrinemo se da se građevinski proizvodi, primjerice fasadni sustavi, ispituju u primjerenom rasponu i u stvarnim uvjetima, kako bismo zaista znali kako će se ti proizvodi ponašati u slučaju požara. Za fasade, najsigurniji način demonstriranja učinkovitosti je obavljanjem sveobuhvatnog (tzv. largescale) ispitivanja.

Europska komisija trenutačno izrađuje nov, usklađen uvjet za provedu ispitivanja fasada, što predstavlja pozitivan korak naprijed. To će nam omogućiti da bolje razumijemo ponašanje modernih građevinskih materijala i elemenata u slučaju požara, što će posljedično rezultirati izradom odgovarajuće zakonske regulative o zaštiti ljudi. Jedno od značajnih pitanja čije rješavanje bismo željeli vidjeti jest pitanje toksičnosti dima. Više od 41% smrtno stradalih u požarima umire zbog plina, dima i toksičnih dimova, dok njih 20% ubija kombinacija dima i opeklina. Međutim u postojećim zahtjevima za provedbu ispitivanja i označavanje građevinskih proizvoda ne postoji zahtjev za ispitivanje toksičnosti dima. Za nepropusnost na zračenje takav zahtjev postoji, ali za toksičnost ne. Mora postojati snažniji naglasak na ulogu dima u požarima. Ljudi moraju znati i pri ruci imati sve informacije o ponašanju proizvoda kako bi mogli donijeti odluku temeljenu na tim informacijama.

Koji bi, po vama, zakonski minimumi morali biti doneseni, kako bi sigurnost od požara u zgradama bila na zadovoljavajućoj razini?

Uvjereni smo da se uvijek moramo rukovoditi načelom primjerenih materijala za određenu namjenu, a za fasade visokih zgrada ili bilo kojih drugih zgrada u kojima se evakuacija u slučaju požara odvija polako ili otežano (npr. škole, bolnice, domovi za starije i nemoćne) ili velikih zgrada u kojima istovremeno boravi i veliki broj ljudi (npr. trgovački centri) nikada ne bi smjelo biti dopušteno koristiti zapaljive materijale (niže od klase gorivosti A).

Osim spašenih života, propisima i upotrebom sigurnijih materijala smanjile bi se i štete prouzročene požarima. Imate li neke procjene koliko EU godišnje materijalno izgubi zbog požara na zgradama?

Svake godine požari progutaju 126 milijardi eura, što je 1 % BDPa EUa. Mnoga poduzeća neće se više oporaviti od velikog požara, jer šteta nastala u požaru teško je nadoknadiva: gubitak robe, uništena infrastruktura, dokumentacija, gubitak podataka, prekid usluge itd.