Prva hrvatska ‘zelena’ zračna luka ostvaruje rekordne rezultate

Jacques Feron, predsjednik Uprave tvrtke MZLZ, koncesionara Zračne luke Franjo Tuđman, govori o rastu i razvoj prometa, dolasku novih aviokompanija te proširenju kapaciteta putničkog terminala

Cijela nova putnička zgrada izgrađena je u skladu s načelima ‘zelene gradnje’ i međunarodnim certifikatom LEED

Prometna povezanost i mobilnost jedne su od glavnih sastavnica svakog pametnog grada. Na tom se planu kod nas posebno ističe Zračna luka Franjo Tuđman koja nakon otvorenja novog terminala bilježi kontinuirani dvoznamenkasti rast putnika, a do kraja godine očekuje i rekordnu godišnju brojku od 3 milijuna putnika. Što je sve dovelo do ovakvih sjajnih brojki, osim prekrasnog terminala, upitali smo Jacquesa Ferona, predsjednik Uprave tvrtke MZLZ, koncesionara Zračne luke Franjo Tuđman.

“U ožujku ove godine smo otvorili jedan od najnaprednijih terminala u Europi, novi putnički terminal Zračne luke Franjo Tuđman koji se, logično, ubraja i u one najnovije. Osim suvremenom infrastrukturom i naprednom tehnologijom, ističe se i svojim izgledom, odnosno arhitektonskim rješenjem za koje su arhitekti Branko Kincl, Velimir Neidhardt i Jure Radić dobili prestižnu nagradu American Architecture Prize.

No, u pravu ste, iza ovih impresivnih rezultata stoji mnogo više, prvenstveno naš kontinuirani rad na dovođenju novih avioprijevoznika i širenju mreža destinacija s kojima je Zagreb povezan. Godišnje sudjelujemo na svim važnim konferencijama na kojima se dogovara suradnja s novim prijevoznicima i potencijalnim partnerima, a u posljednje tri godine, točnije od početka koncesijskog razdoblja uspostavili smo suradnju s 11 novih aviokompanija, a pokrenuto je i 15 novih cjelogodišnjih linija od čega je najveći broj, njih ukupno 8, realiziran u ovogodišnjem ljetnom redu letenja. Naravno, otvorenje novog putničkog terminala bio je najvažniji događaj za nas kao koncesionara u godini koja je na izmaku, no naglašavam kako smo s pozitivnim rezultatima nastavili i nakon otvorenja. Naime, već šest mjeseci zaredom bilježimo velike stope rasta prometa putnika, a takav trend dvoznamenkastog rasta očekujemo i do kraja godine.

Među ostalim važnim događajima ove godine, svakako bih istaknuo dolazak aviokompanije Emirates koja svakodnevno širokotrupnim zrakoplovom tipa Boeing 777 300ER s kapacitetom od 364 sjedala u Zagreb dovodi velik broj turista iz više od 60 zemalja svijeta, ponajviše iz Azije, Australije i Oceanije. Zahvaljujući ovoj liniji Zagreb i Hrvatska su postali dostupniji dalekim tržištima, a siguran sam da će to imati pozitivan utjecaj na hrvatski turizam i nakon ljetne sezone. Svoj doprinos rastu prometa dala je i nacionalna kompanija Croatia Airlines koja je u ovodgodišnjem ljetnom redu letenja otvorila četiri nove linije i destinacije iz Zagreba za Stockholm, Oslo, Helsinki i Bukurešt”

Očekujete li da će se ovi pozitivni trendovi nastaviti i u 2018. i na čemu temeljite ta očekivanja?

Naravno, trenutni rezultati govore tome u prilog. Uostalom, postoji li bolji način za započinjanje zimskog reda letenja od uvođenja nove izravne linije, kao što je to 31. listopada učinila aviokompanija Eurowings i započevši izravni let za Düsseldorf tri puta tjedno? Nacionalni prijevoznik Croatia Airlines je produžio svoje sezonske linije za Lisabon i Barcelonu van ljetne sezone te planira prometovanje kroz cijelu prvu polovicu zimskog reda letenja, točnije do prvog tjedna siječnja 2018. godine. Poljska kompanija LOT, kao i norveška niskotarifna kompanija Norwegian Airlines će zadržati dio novo uvedenih sezonskih frekvencija kroz zimski red letenja. Linija Emiratesa za Dubai također nastavlja svoje prometovanje i u zimskom redu letenja, što će Zagrebu i cijeloj Hrvatskoj omogućiti iznimno kvalitetnu povezanost s važnim emitivnim tržištima u Aziji.I u ljetnom redu letenja 2018. godine očekujemo dva nova avioprijevoznika. Od svibnja će Aegean Airlines uvesti nove izravne letove za Atenu tri puta tjedno, a od lipnja će Air Canada Rouge krenuti s izravnim letovima u Toronto četiri puta tjedno.

Dolazak velikih aviokompanija koje su odabrale Zračnu luku Franjo Tuđman kao jednu od zračnih luka u ovom dijelu Europe daje nam pravo da na budućnost gledamo pozitivno i s optimizmom.

Možemo li onda očekivati da bi u nadolazećim godinama novi terminal mogao doseći svoj maksimalni kapacitet od pet milijuna putnika godišnje što znači da bi se ubrzo moralo krenuti u drugu fazu njegova proširenja?

Vjerujem da neću pretjerati ako kažem da budućnost zagrebačke zračne luke izgleda zaista obećavajuće. I mi, naravno, imamo koristi od kontinuiranog gospodarskog i turističkog razvoja grada Zagreba, a istovremeno novom infrastrukturom te suvremenom i efikasnom putničkom zgradom također utječemo na pozitivnu promjenu imidža grada, ali i države. Naime, zahvaljujući svom impresivnom izgledu i arhitektonskom rješenju, novi je terminal definitivno odličan ‘alat’ u promociji Zagreba. No, tu naše ambicije ne staju. Želimo Zračnu luku Franjo Tuđman pretvoriti u primjer izvrsnosti kad je u pitanju upravljanje i razvoj infrastrukture te neprekidno radimo na dodatnom unapređenju partnerskih odnosa s dionicima i aviokompanijama, naravno, s nacionalnim prijevoznikom, Croatijom Airlines kao najvažnijim.

No, važno je imati na umu da se zračna luka poput zagrebačke ne može samostalno razviti u hub, odnosno, pojednostavljeno, ne možemo o tome od- lučiti sami, taj se proces mora odvijati u bliskoj suradnji s aviokompanijama, koje, na kraju, i pretvaraju neku zračnu luku u čvorište. Naravno, jasno je kako se sve to ne može dogoditi ‘preko noći’, no idemo u dobrom smjeru, dogovaramo otvaranje novih destinacija, a daljnji razvoj vezan je i uz razvoj nacionalne aviokompanije Croatije Airlines koja je naš najvažniji partner i čini najveći udio u ukupnom prometu zračne luke. Mi ćemo, kao koncesionar, nastaviti podržavati suradnju s aviokompanijama te stvarati fleksibilno i efikasno okruženje u kojem će prijevoznici moći lakše razvijati svoju strategiju. Rast i razvoj prometa će svakako najviše utjecati na odluku o proširenju kapaciteta putničkog terminala. Točno. Tako se primjerice, kišnica skuplja iz zgrade te se zatim koristi za ispiranje WC-a, dok se u terminalu koriste energetski učinkovite LED svjetiljke. U sklopu izgradnje novog putničkog terminala izvršena je i izgradnja pripadajuće infrastrukture, te je riješen problem odvodnje i pročišćavanja onečišćenih oborinskih voda i svih voda od odleđivanja zračne strane aerodroma. Svi ‘zeleni’ elementi pomogli zagrebačkoj zračnoj luci da s ponosom ponese srebrno odlikovanje certifikata LEED (Silver Leadership in Energy and Environmental Design). Naime, cijela je nova putnička zgrada izgrađena je u skladu s načelima ‘zelene gradnje’ i međunarodnim certifikatom LEED što za nas kao vlasnike znači učinkovitije korištenje resursa kroz manju potrošnju energije i vode, niži troškovi održavanja, veće zadovoljstvo zaposlenika, putnika, posjetitelja i zakupaca, te u konačnici manji negativan utjecaj na okoliš.