GIS sustavi povećavaju transparentnost rada institucija i povjerenje građana
Frane Glasinović iz tvrtke Promet i prostor objašnjava kako se pomoću geografskih informacijskih sustava (GIS) u svakom trenutku može pristupiti velikom broju prostornih podataka i informacija
Pomoću aplikacije građani mogu pristupiti bazi podataka koje općine ili gradovi vode o nekretninama te dojaviti nepravilnosti ako ih uoče
Geografski informacijski sustavi (GIS) su općenito namijenjeni upravljanju prostornim podacima i njima pridruženim osobinama, a njihova primjena u svijetu je u današnje vrijeme uistinu raznolika, od raznih znanstvenih istraživanja do upravljanja u kriznim situacijama. ‘Pametna karta’, kako se u općenitom smislu GIS tehnologija može nazvati, ima potencijala predstavljati središnju informaciju infrastrukturu u svim područjima upravljanja i poslovanja. Korištenjem GIS tehnologije, tvrde u zagrebačkoj tvrtki Promet i Prostor, jedinice lokalne i područne samouprave ostvaruju dvostruku korist. “S jedne strane optimiziraju svoje radne procese upravljanja infrastrukturom, a time štede svoje vrijeme i novac od građana. S druge strane, korištenjem GIS tehnologije može se osigurati kvalitetno informiranje građana o svim objektima, radnjama ili događajima koji imaju svoju prostornu komponentu”, istaknuo nam je na početku razgovora Frane Glasinović, direktor razvoja tvrtke Promet i prostor. O čemu se točno radi, odnosno kakve ‘smart’ programske sustave razvijaju za uprave gradova i općina te koje dobrobiti donose klijentima i građanima, objasnio nam je u nastavku razgovora direktor razvoja tvrtke Promet i prostor.
Koje bi bile najveće prednosti rješenja i aplikacijskih sustava koje vaša tvrtka nudi kako za gradove, tako i za njegove stanovnike?
Prikazom raznih slojeva na nekoj karti, koliko god to jednostavno zvučalo, dobiva se veliki broj korisnih i konkretnih informacija, a to značajno unaprjeđuje kvalitetu i transparentnost rada djelatnika gradske uprave s jedne strane, kao i jednostavnost pristupa informacijama za građane s druge strane. Prostorna komponenta informacija, odnosno njihova vizualna percepcija ključna je prednost GIS tehnologije.
Značajna prednost je i što se radi o ‘web rješenju’ odnosno svi podaci su pohranjeni u cloudu, što znači da im se preko interneta može pristupiti u svako doba i sa različitih uređaja, od pametnog telefona i tableta pa do računala. Mi kao tvrtka smo osigurali cjelokupnu uslugu po tom pitanju za jedinice lokakne i područne samouprave. Od razvijenog softverskog rješenja koje dodatno prilagođavamo svakoj županiji, općini ili gradu, pa sve do obrade i unosa podataka u sustav i uspostave javnog portala za građane na web stranicama jedinice lokalne samouprave.
Možete nam dati konkretni primjer nekih informacija koje bi građanima bile korisne za pregled na karti?
Primjeri takvih informacija su uistinu nebrojeni, od prostornih planova i komunalne infrastrukture pojedinih područja do informacija o turističkim objektima, radovima na prometnicama, obavijesti o slobodnim parkirališnim mjestima ili lokacijama dječjih igrališta sa popisom sprava na njima.
Prostorni planovi razvoja primjerice moraju biti javno dostupni. Na web stranicama gradova ili onim županijskim prostorni su planovi uglavnom najčešće teški za iščitavanje, kako zbog količine podataka koje sadržavaju, tako i zbog nepreglednosti formata dokumenta u kojem su pohranjeni. Građane koje zanima je li pojedina parcela građevinsko zemljište, na primjer, sada ne moraju slati upite u gradske urede već se sami mogu snaći na prostornom ili urbanističkom planu u GIS formatu, što štedi i vrijeme i novac. Nadležne se institucije i uredi tako mogu baviti konkretnim pitanjima, a ovime je zajamčen onaj početni sloj informacija. Dobar primjer za to su gradovi Karlovac, Sisak ili Popovača.
nekim gradovima?
Grad Koprivnica, odnosno njihovo komunalno poduzeće je dobar primjer uprave koja želi svojim građanima osigurati jednostavan i zanimljiv pristup informacijama. Tamo su građanima preko prikaza na karti dostupne informacije o rasporedu i lokacijama odvoza svih vrsta otpada, lokacijama zelenih otoka i reciklažnih dvorišta, zatim informacije o zelenim površinama u gradu i rasporedu njihove košnje i tako dalje. U Koprivnici su čak, kada govorimo o zelenim površinama i stablima, otišli toliko daleko da su uz pristup informacijama o vrsti i starosti pojedinog stabla građanima omogućili da im preko aplikacije daju imena. Najbolja imena stabala i najbolji opisi grad Koprivnica potom i nagrađuje, pa se može reći da se radi i o zanimljivom pristupu i atraktivnom načinu upoznavanja građana s informacijama koje su im na dohvat ruke. Njihove želje i naša realizacija osigurali su transparentnost rada i dostupnost informacija, a sve skupa pozitivno utječe i na povjerenje građana u odnosu na institucije koje brinu o njihovim n interesima.
Za Z kraj, želite li izdvojiti neka rješenja koja biste preporučili jedinicama lokalne samouprave u cilju boljeg informiranja građana?
Svakako bih izdvojio programsko rješenje za informiranje građana o radovima na prometnicama ili regulacijama prometa u posebnim okolnostima. Lokacijski prikaz na karti u bojama prema fazama realizacije uz dodatne informacije o tome tko je izvođač, kolika je vrijednost radova, koji su rokovi realizacije i alternativne rute svakako je nešto što bi građanima puno značilo. Također, izdvojio bih i aplikaciju za pristup građanima podacima komunalne naknade koje grad ili općina vodi o njima.
Naime, baze podataka koje jedinice lokalne samouprave imaju o nekretninama na njihovom području poprilično su komplicirane i nerijetko nisu ažurne. Ova aplikacija zapravo otvara komunikaciju građana i gradske uprave po tom pitanju i daje mogućnost građanima da na jednostavan način informiraju svoju općinu ili grad o izmjenama na nekrenini ili prijavi podataka o netočnoj evidenciji u sustavu. Iako i sami u tvrtci Promet i prostor imamo mnogo ideja, sustav prvenstveno razvijamo prema željama naših korisnika. Nihove ideje nama su izazov i svjesni smo da nas jedino konstantni razvoj i praćenje zahtjeva tržišta mogu održati na najvišoj razini.