Lex Agrokor spriječio kaos i moguće posrnuće hrvatskoga gospodarstva
Biramo izvrsnost Poslovni dnevnik i Večernji list i ove godine dodjeljuju najprestižnije poslovne nagrade u zemlji
Vladino donošenje zakona o izvanrednoj upravi u društvima od sistemskog značaja nominirano je za Gospodarski događaj godine
Godinu koja polako izmiče obilježila je kriza u koncernu Agrokor. Krovnu tvrtku hrvatskoga gospodarstva, koja je do početka 2017. bila nedodirljiva ogolila je revizija kreditnog rejtinga i upozorenje najvećih bonitetnih kuća da je poslovanje Agrokora, odnosno njegova sposobnost da otplati svoje dugove, upitna u srednjem roku. Uslijedio je pad vrijednosti obveznica koncerna na svjetskim tržištima, panika među njegovim dobavljačima, ali i ozbiljna diskusija o tome može li hrvatsko gospodarstvo preživjeti ovakav udar. Agrokor je bio dužan dobavljačima, bankama, fondovima, a kolaterali za te dugove isprepletali su se u mrežu koju je teško bilo rasplesti.
Transformacijski trenutak
Financijski vjerovnici uglavnom su strane institucije, dobavljači domaće tvrtke pa se u usijanoj atmosferi tražila intervencija države.
Vlada je Zakonom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku koji je aktiviran 10. travnja i postavljanjem povjerenika Ante Ramljaka pokušala stati na kraj histeriji, blokadama, pražnjenju polica u maloprodajnom lancima i krizi u nabavci sirovina za proizvodnju. To je privremeno i ostvareno. Dobavljači su umireni injekcijom likvidnos- ti, odnosno plaćanjem dijela potraživanja, a dio financijskih vjerovnika rollup kreditom koji je pomladio dio dugova. Od početka intervencije Vlada ponavlja da je zakon, popularno nazvan lex Agrokor, reforma ‘per se’ koja će, kako premijer Andrej Plenković kaže, obilježiti čistilišni, transformacijski trenutak načina poslovanja u hrvatskom gospodarstvu. Ipak, kako se i moglo očekivati, gospodarska priča skrenula je u političku arenu u kojoj je svakodnevno pod utjecajem napada motiviranih i pokušajem političkog poentiranja. Više od 28 tisuća zaposlenih samo u Hrvatskoj te prihodi na razini od 10 posto godišnjeg BDPa daju pojašnjenje velikog interesa za svaki događaj u Agrokoru, ali je, da bi se poslovanje stabiliziralo i postigla nagodba nuž- na za opstanak većine tvrtki, potreban mir i ekonomska logika. Popis tražbina uključuje oko 58 milijardi kuna dugova prema više od 15 tisuća uključenih strana, a na izvanrednoj je upravi da suprotstavljene interese stavi za stol i usuglasi zajedničko rješenje koje će dovesti do namire dijela dugova i nastavka poslovanja za većinu od 140 tvrtki u sastavu koncerna Agrokor u nekoliko zemalja regije.
Za vjerovnike i dobavljače
Do nagodbe će biti teško doći jer će uključivati brojne otpise i bit će nemoguće zadovoljiti sve strane pa je idućih mjeseci na Ramljaku diplomatska zadaća izmirivanja financijskih vjerovnika iz raznih država s interesima dobavljača. Dodatna okolnost u slučaju Agrokor je i činjenica da je kapital koji je u obliku kredita i investicija u obveznice i ostale dužničke papire došao iz različitih država i iz fondova s različitim pristupom rješavanju sporova. Tužbe su već krenule, a ako budu prihvaćene, rješavat će ih arbitražni sudovi izvan Hrvatske. Pravosuđa zemalja regije imaju zadnju riječ u odluci hoće li dozvoliti naplatu dugova ovrhom imovine u svojim zemljama. Pritisci dolaze sa svih strana, a ono što je ključno je da Agrokor s naglaskom na najzdravije tvrtke koncerna među kojima su perjanice prehrambene industrije i poljoprivredne proizvodnje hrvatskoga gospodarstva rade što kvalitetnije i više. Ako stane proizvodnja i padnu operativni prihodi, za Agrokor nema svijetle budućnosti, a to bi bilo pogubno i za većinu dobavljača i za cijelo gospodarstvo.