Laserskim skeniranjem uz pomoć bespilotne letjelice do prostornih 3D podataka
Primjena Prikupljeni podaci mogu se koristiti u razne svrhe, pa tako i za sve popularnije geoinformacijske sustave
GIS sustavi pomažu u odlučivanju o važnim problemima svake zajednice, bilo da se radi o najprikladnijem položaju novih prometnica ili ustanova poput škola
Mario Kotarski inženjer je geodezije koji se zainteresirao za lasersko skeniranje iz zraka i ideju da je prostorne podatke moguće dobiti uz pomoć bespilotne letjelice, za što je vjerovao da predstavlja brži i jednostavniji način. Motiviran novim tehnologijama, ali i gubitkom posla, odlučio je započeti vlastitu poduzetničku priču, što, ističe, ispočetka nije bilo lako.
“S vremenom je sazrela i ideja o pokretanu vlastitog poduzeća koje bi se prvenstveno bavilo prikupljanjem prostornih podataka novim suvremenim tehnologijama. Naišao sam na brojne prepreke, pa čak i reakcije da moja poslovna ideja nije održiva”, istaknuo je u razgovoru za Poslovni dnevnik. Spomenuo je i da sam proces realizacije ideje ometaju viso- ki porezi i nameti, kao i prekomjerna administracija, no bez obzira na navedeno u konačnici je zaista 2016. i osnovao tvrtku Geofly. Trud i upornost se uvijek isplate, pa Kotarski tako danas vodi tvrtku koja među svojim uslugama nudi geodetske poslove, poslove izmjere, upisa u katastar i zemljišne knjige, ali i usluge snimanja iz zraka bespilotnim letjelicama.
Na tržištu si konkurentnost održavaju, saznali smo, okupljanjem mladih i educiranih geodeta, primjenom novih tehnologija i ekoloških načela poslovanja, ali jednako tako važnim smatraju i sustavno ulaganje u svoje zaposlenike.
“Lasersko skeniranje smatram zaista zanimljivim načinom prikupljanja prostornih podataka jer se u vrlo kratkom vremenskom odsječku mogu dobiti visoko kvalitetni trodimenzionalni podaci, prikladni za naknadno obrađivanje u skladu s potrebama projekta. Ovom se metodom sve više koriste arheolozi, agronomi, geolozi, geografi, geodeti, arhitekti, strojari i brojne druge struke”, pojasnio je Kotarski. Kaže i da se tehnologija mijenja sve bržim tempom te da je nije uvijek lako pratiti, ali upravo zato napore ulažu i u usavršavanje. Pokazalo se da ova laserska metoda ima široku primjenu na arheološkim iskopinama, kod snimanja mostova, cesta, zgrada i tunela te pri izradi digitalnog modela reljefa, ali i u zrakoplovnoj industriji te pri projektiranju brodova ili vlakova. “Sajam geoprostornih podataka u Londonu bio je prilika za upoznavanje najnovijih svjetskih trendova u prikupljanju prostornih podataka, a prema onome što sam vidio mogu reći da se u svijetu sve više koriste trodimenzionalni prikazi objekata, terena ili različitih unutrašnjih prostora”, kazao je.
Pojasnio je i da su geoinformacijski sustavi generalno sve popularniji jer pomažu u odlučivanju o važnim problemima svake zajednice, bilo da se radi o najprikladnijem položaju novih prometnica ili ustanova poput škola. “Iako u početku predstavljaju izdvajanje, same uštede koje se dugoročno pravilnim smještajem infrastrukture u prostoru mogu postići su nemjerljive.
Zbog toga primijene GIS analiza i sustava je u današnje vrijeme nije luksuz nego neophodni način funkcioniranja učinkovitih sredina”, poručio je na kraju.