‘Turistički potencijal specijalnih bolnica i lječilišta KOČI BIROKRACIJA’
SMJEŠTENA NA SAMOJ MAKARSKOJ PLAŽI, USTANOVA BIOKOVKA U ZDRAVSTVENI JE TURIZAM ZAKORAČILA DAVNE ‘61., DANAS SE TRUDE SNAŽNIJE TRŽIŠNO POZICIONIRATI, ALI PREPREKA NE MANJKA
SPECIJALNA BOLNICA BIOKOVKA KOJA JE UTEMELJENA JOŠ OD 1961. GODINE KAO ODMARALIŠTE RATNIH VOJNIH INVALIDA, DANAS OSIM ZDRAVSTVENIH USLUGA, LIJEČENJA I REHABILITACIJE PRUŽA I ONE UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE. Biokovka ima oko 150 radnika zaposlenih na neodređeno vrijeme, dok u vrijeme trajanja turističke sezone zapošljava dodatnih 70ak ljudi. Na poslovima medicinske rehabilitacije zaposleno je oko 45 radnika, a ostali se bave ugostiteljskoturističkim poslovima.
NOVI SMJER
“U posljednjih nekoliko godina, prihod od ugostiteljskoturističkih usluga ostvarenih na tržištu čini više od pola ukupnog prihoda. Posebno je važno strateško opredjeljenje Biokovke u pravcu razvoja zdravstvenog turizma, za koji ima konkurentsku prednost u odnosu na mnoge slične ustanove u Republici Hrvatskoj, jer ima kvalitetne medicinskorehabilitacijske i ugostiteljskoturističke potencijale, lokacija uz more je prvorazredna, a klima je jedinstvena – ljeto izuzetno toplo, a zima blaga”, kaže Vice Barbir, pomoćnik ravnatelja za financije i razvoj u ovoj specijalnoj bol-
PROBLEM ZA OZBILJNIJE INVESTICIJE JE I PROPUST HRVATSKE BIROKRACIJE
KOJA JE U PREGOVORIMA S EU, IZ OPERATIVNIH PROGRAMA ZA SUFINANCIRANJE ZDRAVSTVENIH PROJEKATA U RH – ISKLJUČILA SPECIJALNE BOLNICE I LJEČILIŠTA
SPECIJALNE BOLNICE I LJEČILIŠTA, IAKO SE SADA BAVE SVIM I SVAČIM, U POSTOJEĆIM PRAVNIM OKVIRIMA, NE MOGU SE DOSTOJNO PREZENTIRATI PREMA EMITIVNIM TRŽIŠTIMA VICE BARBIR, POMOĆNIK RAVNATELJA BIOKOVKE ZA FINANCIJE I RAZVOJ
nici. Na prostoru površine od oko 1650 kvadrata Biokovka ima smještene medicinsko-rehabilitacijske kapacitete, točnije tri liječničke ambulante, prostore za masažu, dvorane za terapije, dva bazena te fitness dvoranu. Ova javna ustanova ima ukupno 247 soba, koje imaju 495 kreveta.
Biokovka nudi široki spektar usluga medicinske rehabilitacije, a iz tog medicinskog opusa, tražene su gotovo sve usluge podjednako. Sve više stranih gostiju Goste dijele na dvije osnovne grupe, domaće goste i strane. Od onih inozemnih, prva tri emitivna tržišta su Češka koja ostvaruje 12,17% od ukupnih noćenja, BIH s gotovo 7% udjela te Slovačka sa 6,22%. Iduće na listi su Njemačka, Slovenija, Skandinavske zemlje, Austrija, Poljska, Rusija. Italija te Nizozemska.
Domaći gost prosječno godišnje ostvare 53.822 noćenja, a strani 44.585. Barbir napominje kako je udio stranih gostiju u periodu od 2011.2016. godine u porastu, s 43,51% u 2011. godini na 46,31 % lani. Istovremeno udio domaćih gostiju pada s 56,49 posto u 2011. na 53,69 u 2016. Kako kaže, njima su sva emitivna tržišta zanimljiva i prije početka turističke sezone i poslije turističke sezone.
CJELOGODIŠNJI TURIZAM
“U turističkoj sezoni koja traje od početka lipnja do kraja rujna, mi nemamo nekih značajnih prostora za povećanje broja noćenja, jer smo u tom razdoblju gotovo popunjeni. Da bi se izvan turističke sezone povećala popunjenost naših kapaciteta, potrebna nam je aktivnija i samostalnija prodajna služba, koja će intenzivno ‘napadati’ sve potencijalne korisnike naših usluga. Međutim, ni to nije dovoljno, Hrvatska mora na razini Vlade i ministarstava, shvatiti da uz pomoć Hrvatske turističke zajednice, treba razvijati infrastrukturne preduvjete za cjelogodišnji turizam”, poručuje Barbir.
Problema ipak ima Barbir ističe da iako Biokovka već godinama ostvaruje većinu svojih prihoda na tržištu obavljajući usluge u turizmu i ugostiteljstvu, važan segment poslovanja su i medicinske usluge i rehabilitacija jer osim izravnih prihoda, omogućuju ostvarenje prihoda na osnovu smještaja i prehrane pacijenata.
“Također, medicina i rehabilitacija su temelj za intenzivnije bavljenje zdravstvenim turizmom. Neupitna je pozitivna sinergija između ove dvije djelatnosti, jer upravo to omogućuje Biokovki poslovanje tijekom cijele godine. Međutim, Biokovka ima i otežavajuće okolnosti koje se vezane za činjenicu da je javna ustanova koja se bavi uslugama medicine i rehabilitacije. Jedna od otežavajućih okolnosti je činjenica da svi radnici Biokovke, temeljem Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, imaju petodnevni radni tjedan. To iziskuje angažiranje gotovo 15% više radnika u djelatnosti turizma i ugostiteljstva te u zajedničkim službama, što Biokovku čini nekonkurentnom u odnosu na firme koje se bave turizmom i ugostiteljstvom. Biokovka nema alternative kada je u pitanju razvoj jer bez razvoja u pravcu zdravstvenog turizma, opstanak i održivi razvoj Biokovke dolazi u pitanje”, pojašnjava Barbir.
Kako tvrdi, da bi Biokovka krenula u gradnju novih zdravstvenih i turističkih kapaciteta, čekaju građevinsku dozvolu za projekte dogradnje depandanse, vanjskog bazena, nove recepcije, podzemnih garaža, nove upravne zgrade te dodatnog kata iznad postojećeg restorana. Barbir objašnjava da im je osim povećanja kapacitete za zdravstveni turizam cilj i odvajanje gostiju zdravstvenog turizma i ostalih turista od onih koji su došli na medicinsku rehabilitaciju. Ipak, napominje kako zdravstveni turizam, bilo da je u pitanju medicinski, lječilišni ili wellness, nije moguće razviti bez donošenja pravne legislative i sveobuhvatnog Zakona o zdravstvenom turizmu.
ADMINISTRACIJSKI RAŠOMON
“Specijalne bolnice i lječilišta, iako se sada bave svim i svačim, u postojećim pravnim okvirima, ne mogu se dostojno prezentirati prema emitivnim tržištima odnosno potencijalnim tržišnim nišama. Biokovka, primjerice, nema kategorizaciju objekta, javna je ustanova koja sve više prihoda ostvaruje na tržištu, bavi se značajno ugostiteljstvom i smještajem, obveznik je poreza na dobit iako je ustanova, dakle, jedan potpuni pravni i porezni rašomon”, požalio se Barbir.
Ogroman potencijal Barbir ističe da svi postojeći i novoizgrađeni kapaciteti za zdravstveni turizam ne mogu zajedno prihvatiti niti 0,5% svjetskog tržišnog potencijala u zdravstvenom turizmu.
“Trebamo sve potencijale za zdravstveni turizam povezati u jednu cjelinu i naše raznolikosti iskoristiti kao konkurentsku prednost. Da bismo to realizirali, treba nam pomoć većine ministarstava, turističke zajednice i Vlade RH. Nedopustivo je da se postojeći kapaciteti za zdravstveni turizam ne koriste dobro ili da se koriste nedovoljno. Samo potencijalno emitivno tržište zemalja Beneluksa, Skandinavije i Rusije, uz postojeća tradicionalna emitivna inozemna tržišta, omogućilo bi ponuditeljima zdravstvenih usluga u RH slatke brige, jer ne bi mogli prihvatiti sve turiste, a tako bi se sigurno ostvario plan ‘365 turističkih dana u RH’. Nije problem tijekom ljetne turističke sezone prodati kapacitete zdravstvenog turizma. To treba činiti tijekom cijele godine”, tvrdi Barbir. Još jedan problem kojeg navodi je i propust hrvatske birokracije koja je, tvrdi, u pregovorima s predstavnicima EU, iz Operativnih programa za sufinanciranje zdravstvenih projekata u RH – isključila specijalne bolnice i lječilišta.
Prošle godine, na inicijativu tima Biokovke, Ministarstvo zdravlja pokrenulo je inicijativu da se putem aneksa u Operativne programe uvrste i specijalne bolnice i lječilišta za razdoblje od 2017.2020. godine. Hoće li u tome uspjeti, još nije poznato no Barbir poručuje kako bi novac iz EU fondova uvelike pomogao u pozicioniranju Hrvatske na karti destinacija zdravstvenog turizma.
“Besmisleno je i nerazumno da osam ili, kako neki kažu. 12 milijardi eura iz EUfondova, koji su Hrvatskoj na raspolaganju 2014.-2020., ostaju neiskorišteni zbog lijenosti i aljkavosti ministarstava. Ako ne možemo uzeti novac koji nam se nudi kao na pladnju, kako možemo pokrenuti bilo kakve druge investicije? Zar mi ne znamo što to znači ubrizgati toliko eura u krvotok našeg umrtvljenog gospodarstva? Uz to, najveća prepreka u razvoju specijalnih bolnica i lječilišta je nedostatak adekvatnog menadžerskog kadra”, zaključuje Barbir.