Dario Scannapieco, EIB
Iskoristite našu pomoć da povučete više novca iz Unije
Novi potencijal rasta EIB vidi kroz direktno financiranje velikih projekata, kao i putem EFSI-ja
Europska investicijska banka u utorak je ugovorila 220 milijuna eura vrijedne kreditne aranžmane s HBOR-om, PBZ-om, Zabom i HPBom čime nastavlja intenzivnu potporu segmentu malih i srednjih poduzetnika u Hrvatskoj. O kreditnim linijama, gdje vide prostor za rast te gdje zapinju prijave projekata za novac EIB-a razgovaramo s potpredsjednikom banke Dariom Scannapiecom.
U Zagreb ste došli potpisati četiri kreditne linije ukupne vrijednosti 220 milijuna eura. U kojim područjima vidite najviše potencijala za rast?
U utorak smo potpisali kreditne linije s četiri hrvatske banke kojim će se financirati manji projekti uglavnom malih i srednjih tvrtki, kao i lokalnih jedinica te inicijativa usmjerenih na energetsku efikasnost. Četiri banke koje sudjeluju u projektu su državna razvojna banka Hrvatska banka za obnovu i razvitak, kojoj je odobreno 100 milijuna eura. Uz nju su tri komercijalne banke s nacionalnom pokrivenošću: Privredna banka Zagreb s kojim je ugovoreno 60 milijuna eura, sa Zagrebačkom bankom 40 milijuna eura te 20 milijuna eura s Hrvatskom poštanskom bankom.
Uz spomenutih 220 milijuna eura, prije mjesec dana smo s HBOR-om potpisali ugovor o kreditu vrijedan 250 milijuna eura. Riječ je o prvoj tranši odobrenog financijskog okvira vrijednog 800 milijuna eura namijenjenog potpori investicija malih i srednjih tvrtki i lokalnih jedinica vlasti. Ta EIBova kreditna linija želi pomoći zapošljavanju mladih do 30 godina na tržištu rada na kojem je trajno visoka neza- poslenost te dobne skupine i doseže oko 30 posto. EIBova ‘Inicijativa za radna mjesta za mlade’ omogućuje dodatnu potporu krajnjim korisnicima ako uspiju dokazati da je njihov investicijski projekt doprinio kreiranju radnih mjesta za mlade. Imamo iznimno dobru suradnju s HBORom i komercijalnim bankama što je vidljivo iz ugovora koje smo u utorak i prije toga potpisali. Novi potencijal rasta EIB vidi kroz direktno financiranje velikih projekata, kao i putem EFSI-ja (Europskog fonda za strateške investicije, op.a.) kojeg je utemeljio EIB kao garancijski fond Investicijskog plana za Europu, poznatijeg kao Junckerov plan, koji su uspostavile Europska komisija i EIB.
Najnoviji ugovor prvi put targetira projekte energetske učinkovitosti u Hrvatskoj. O čemu se konkretno radi?
Sporazum sa Zabom koji smo potpisali je unutar financijskog instrumenta ‘Privatno financiranje za energetsku učinkovitost’. On pruža zaštitu Europske komisije za kreditni rizik, zajedno s dugoročnim financiranjem od strane EIBa i potporu stručnih usluga financijskim posrednicima koju financira LIFE program (program EU za zaštitu okoliša i očuvanje prirode, op.a.). Spomenuto ‘Privatno financiranje za energetsku učinkovitost’ zajednički je financijski instrument EIB grupe i Komisije usmjeren za financiranje projekata energetske učinkovitosti u Europskoj uniji. Transakcija za Zabom cilja na projekte veće energetske učinkovitosti malih i srednjih tvrtki.
Hrvatska ima relativno loš skor i kritizirana je po pitanju povlačenja EU novca. Kako biste ocijenili tu dinamiku u slučaju prijava EFSI projekata? Što biste preporučili Hrvatskoj?
Kad je riječ o korištenju EU novca, Hrvatska je u zadnje vrijeme povećala volumene povlačenja bespovratnih sredstava. Također, u početku je bilo tek nekoliko projekata prijavljenih za EFSI, no to nije samo slučaj u Hrvatskoj već i u svim novijim članicama EU. Sada se situacija popravila i ima više projekata. EFSI daleko više koriste stare članice od novih, što je razumljivo budući da imaju više iskustva u takvom načinu financiranja i priprema projekata, no Hrvatska i mlađe članice koriste sve više novca-.
Naša je namjera pomoći onima s malo iskustva u pripremi projekata pa je, osim savjetničkih usluga samog EIB-a ili onih u suradnji s Komisijom, ulagačima na raspolaganju ‘European Investment Advisory Hub’ putem kojeg mogu dobiti tehničku pomoć za pripremu projekata koje žele kandidirati, kao i tehnička pomoć naših stručnjaka u pripremi studija neophodnih za apliciranje za EFSI projekte.
HRVATSKA POVEĆALA VOLUMENE POVLAČENJA NOVCA IAKO JE U POČETKU BILO TEK NEKOLIKO PROJEKATA PRIJAVLJENIH ZA EFSI. NO, TAKO JE BILO I U DRUGIM ČLANICAMA S PBZ-OM UGOVORENO JE 60 MILIJUNA EURA, SA ZAGREBAČKOM BANKOM 40 MILIJUNA TE 20 MILIJUNA EURA S HRVATSKOM POŠTANSKOM BANKOM