Rast minimalne plaće najveći teret za poslodavce koji je i sada isplaćuju

Analiza Posljedica Bruto trošak poslodavcima za povećanje minimalne plaće nije najveći problem, no povećat će trošak poslovanja nizu poslodavaca iz radno intenzivnog i niskoakumulativnog dijela gospodarstva, pretežito proizvodne i prerađivačke orijentacij

Najava povećanja minimalne plaće nije oduševila dio naše gospodarske javnosti u dva segmenta, jednom one koja se protivi svakom zadiranju države u gospodarstvo i one koja je nažalost postotno velik dio našeg gospodarstva, a to je radno intenzivna industrija.

Niz zemalja ima institut minimalnog osobnog dohotka, ali isto tako niz zemalja ne poznaje nikakva zakonska zadiranja u visinu osobnog dohodaka i ostavlja ih slobodnom tržištu koje formira poslodavac i radnik. Realno gledajući, bruto trošak poslodavcima za povećanje minimalne plaće nije najveći problem, no u svjetlu toga da niz poslodavaca iz radno intenzivnog i ni- dijela gospodarstva, pretežito proizvodne i prerađivačke orijentacije spada u krug poslodavaca koji isplaćuju većinom minimalne plaće, za njih se trošak poslovanja povećava. Aktualna Vlada je provela mjere relaksacije poduzetništva u onom segmentu gospodarstva koje je profitabilno i generira dobit te im je poreznom reformom omogućila višu produktivnost kapitala što je za svaku pohvalu i pozitivno se odrazilo na takozvanu “bankabilnost” gospodarstva, posebno srednjih i malih poduzetnika koji su ovom reformom ostvarili povećanje prinosa na uložen kapital i postali profitabilniji, te im se samim time smanjuje trošak rizika i cijene financiranja.

Smanjena profitabilnost

Međutim, istovremeno ove godine posebno proizvođački i prerađivački dio gospodarstva, ali i sektor trgovine, osjetio je negativan aspekt čestih mijena u našim gospodarskim kalkulacijama. Povećanje naknade za obnovljive izvore energije u posljednja dva mjeseca povećalo je trošak poslovanja nizu gospodarskih subjekata i smanjilo im prostor za generičko povećanje osobnih dohodaka jer im se naglo smanjila profitabilnost. Samo povećanje je bilo tema niza razgovora poslodavaca s državom i iako je došlo preko noći, nije bilo neočekivano za dio poslodavaca koji misli realno. Poskupljenje je dio reaktivnog djelovanja jer je reakcija na godine nečinjenja u sektoru “obnovljivaca” i njihovog poticanja i 18 mjeseci neodlučne i nejasne politike ministarstva, posebno u komunikaciji prema poduzetnicima koji nisu mogli dobiti jasan odgovor i naznaku smjera sve do ljeta ove godine. Ministar Ćorić je morao djelovati reaktivno jer se prethodnih mjeseci nije djelovalo proaktivno. Paralelno s povećanjem naknade počelo se razgovarati o kompenzacijskim mjerama koje bi olakšale poslovanje poslodavcima kojima ova naknada smanjuje profitabilnost. Ponovno se mora djelovati reaktivno umjesto da smo bili u stanju djelovati proaktivno. Jedan od aspekata tih mjera je i olakšanje poslodavaca u dijelu cijene rada.

Prilagodna europskoj praksi

Povećanje minimalnog dohotka će biti prihvatljivo svakom realnom poslodavcu ukoliko se omogući da radnik dobije maksimum, a bruto cijena njegova rada ne bude teret poslodavcu mjerama kojima država olakšava poslovanje. U tom smislu moramo početi djelovati proaktivno, a jedno od prokativnih pitanja koje kao poslodavac često postavim je ono zašto hrvatski poslodavci plaćaju sedam i pol sati radnoga daskoakumulativnog na dok većina europskih poslodavaca plaća osam sati radnog dana?

Sagledati stvarnost

Naime, u Hrvatskoj je pauza od pola sata dio radnih sati dana dok je u ostatku Europe taj dio garantirani odmor od rada unutar osam radnih sati. Kada se ovakva stvarnost stavi u formulu troška rada jasno je zašto u nizu kalkulacija naša cijena rada postaje skuplja od one u nizu konkurentnih tržišta. U budućnosti ćemo morati zajedno (poslodavci i radnici) sagledavati stvarnost i u aspektu minimalne plaće kao osnove za pokrivanje životnih potreba, ali i bruto cijene rada kao osnove za preživljavanje gospodarstva, pa i u aspektu trajanja radnog dana i efektivnog rada gdje se moramo prilagoditi europskoj praksi koja definira radni dan od osam sati i pauzu od pola sata na osam radnih sati.

POVEĆANJE NAKNADE ZA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE POVEĆALO JE TROŠAK POSLOVANJA NIZU GOSPODARSKIH SUBJEKATA NIZ ZEMALJA IMA INSTITUT MINIMALNOG OSOBNOG DOHOTKA, ALI ISTO TAKO NE POZNAJE ZAKONSKA ZADIRANJA U NJEGOVU VISINU