Imat ćemo više radnika iz BiH mimo kvota, ali teško prije 2019.
Kompleksna procedura Vlada ministra Pavića šalje na pregovore sa Sarajevom
Kompleksna procedura Vlada ministra Pavića šalje na pregovore sa Sarajevom
U planu su dva bilateralna sporazuma, jedan za sezonce u turizmu i agraru, drugi za građevinu
Vlada je jučer odobrila dosad najveću kvotu za zapošljavanje stranih radnika iz zemalja izvan EU, ukupno 31 tisuća, od čega se 9000 odnosi na produljenje postojećih dozvola, a 22.000 tisuće na nove radnike. Novost je i da će se pokušati osigurati još i veći broj dostupnih radnika mimo kvotnog režima.
Vlada je ministru rada i mirovinskog sustava Mladenu Paviću odobrila da pokrene pregovore s BiH o mogućnosti upućivanja radnika iz tamošnjih tvrtki na rad u hrvatske. Takva bi se mogućnost dogovarala kroz dva bilateralna sporazuma – jedan za sezonske radnike u turističkim tvrtkama, te u branju mandarina i sličnim poslovima u poljoprivredi, a drugi sporazum regulirao bi godišnje odnose u građevinskom sektoru.
Koliko bi zapošljavanja bilo omogućeno kroz taj režim, nema informacija, no Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje predsjednika Hrvatske gospodarske komore, kaže kako je o tome još prerano govoriti. Pregovori s BiH tek predstoje, a sama procedura dogovaranja i usvajanja sporazuma je duga i vrlo komplicirana s obzirom na ustroj države. To je, po njegovoj ocjeni, dobro rješenje, s kojim je svojedobno i Hrvatska imala dobro iskustvo kroz sličan poseban sporazum s Njemačkom. No, zbog specifičnosti BiH u kojoj sporazum treba dobiti odobrenje deset kantona i oba entiteta, procjenjuje da će takav režim teško zaživjeti ne u idućoj sezoni, prije u 2019. Međutim, u Hrvatskoj je već prisutno dosta radnika iz BiH, ne samo kroz postojeći kvotni režim ili korištenjem dvojnog državljanstva, nego i preko slovenskih tvrtki. U susjednoj državi, naime, odavno ne prakticiraju strogi kvotni režim, nego se, u slučaju kada preko tamošnjeg zavoda za zapošljavanje ne nađu radnike u tjedan dana, poseže za stranima. Tako je preko slovenskih tvrtki koje obavljaju poslove u Hrvatskoj trenutno zaposleno oko 6000 radnika iz Slovenije, uglavnom državljana BiH. Za slovenski model zapošljavanja stranaca u Hrvatskoj HGK i HUP se godinama bore, sada još i više kada se intenziviraju aktivnosti, posebice u građevinskom i turističkom sektoru, a iz kojega su radnici iskoristili mogućnost slobodnog kretanja unutar EU. U Sloveniji, primjerice, radi između 30 i 40 tisuća stranih radnika.
No i višestruko povećanje broja radnika u hrvatskoj kvoti za iduću godinu dat će pozitivan efekt. Ponajprije će omogućiti većem broju poduzeća da namire potrebe za radnicima. Dosad je u praksi vrijedilo pravilo da se kvote dijele prema brzini prijave, a ne po potrebi i realizaciji poslova, pa se događalo da neke tvrtke ne koriste dobivene dozvole, dok ih drugi ne mogu dobiti. Takva kvotna raspodjela primjenjivat će se i dalje, no s većim brojem dozvola ispunit će se potrebe većeg broja poduzeća.
ZA PRIMJENU ‘SLOVENSKOG MODELA’ ZAPOŠLJAVANJA STRANACA HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA I HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA GODINAMA SE BORE.