Lidere razvijaju kompanije, a ne škole
Domaći menadžeri danas će učiti od globalnog autoriteta Raphaela von Hoensbroecha
Zbog smjena generacija u globalnom gospodarstvu, mijenja se vrijednosni sustav kompanijskih čelnika
Velike tvrtke su uglavnom uspješne jer su imale ili još imaju uspješnog lidera koji je imao viziju i prepoznao priliku prije konkurencije. Nedavno istraživanje Forbesa u SADu na 50 tisuća menadžera govori da dobri lideri omogućuju dvostruko veće profite kompanijama, no isto tako da ih gotovo svakom kompaniji nedostaje.
Globalna iskustva
O izazovima leadershipa će danas moći učiti i 100tinjak hrvatskih menadžera koji će, u organizaciji Hrvatskog telekoma i Hrvatske radiotelevizije, biti na jedinstvenom predavanju Raphaela von Hoensbroecha, vrhunskog dirigenta i poslovnog konzultanta, u Zagrebu. Razvio je jedinstven program lideršip edukacije, koristeći ulogu dirigenta orkestra pokazuje što je od karakteristika potrebno da se iz jednog tima profesionalaca izvuče maksimalan potencijal.
Prema Forbesovoj analizi, 55 posto američkih kompanije ističe da im manjkaju lideri, a 64 posto njih navodi kao glavni problem da teško privlače nove talente. Glavni razlog leži u smjeni generacija, odnosno poslijeratna baby boomer generacija, ljudi u kasnim 60im godinama, odlazi u mirovinu, a samo u SAD-u se umirovljuje 10,000 baby boomera dnevno i do 2020. će 48% zaposleni- ka biti milenijci. No, milenijci imaju drugačije shvaćanje rada i koncepta zaposlenosti. Njih 67% konstantno traži drugi posao, a od onih koji imaju posao 91% ih planira ostati na tom poslu manje od tri godine.
Zbog toga 84% tvrtki očekuje pad količine dobrih lidera u sljedećih pet godina. Čak 83% tvrtki zna da je razvoj lidera na svim razinama prioritet, ali samo ih je 5% razvilo interne programe. Ivica Vrančić, jedan od najznačajnijih hrvatskih stručnjaka za razvoj liderstva, koji je svoje kompetencije brusio u HR odjelima kompanija poput Zagrebačke banke, CocaCole, BATa i DHLa, već 10ak godina radi kao konzultant i osobni trener mnogih Uprava tvrtki. On smatra da treba razbiti krivu percepciju karakterističnu za naše podneblje – dobro liderstvo i dobri lideri nisu nužno oni koji su u tvrtkama i na najvišim pozicijama.
“Susretao sam najviše pozicionirane managere koji su vrlo slabi ili nekvalitetni lideri, ali i rukovoditelje nižih organizacijskih razina koji su izvrsni lideri. Prije svega liderstvo je vještina i kao za svaku vještinu, a dnevno ih koristimo stotine, postoji dio talenta, a potrebno je puno rada i treninga, sport je odličan primjer za to. Kao ni u sportu tako ni u poslu, odnosno liderstvu talent nije dovoljan već je neophodno puno rada i razvojnih aktivnosti”, ističe Vračić.
Edukacija i praksa
Dodaje da postoje mnogi razrađeni alati kojima je moguće utvrditi nečiji liderski potencijal ili talent, što bi trebao biti prvi korak u prepoznavanju i razvoju budućih lidera.
“Edukacije različite vrste iz područja managementa i liderstva, pa i u poslovne škole, razni MBA programi daju bazična znanja, ali ključni razvoj lidera događa se kroz svakodnevne poslovne aktivnosti koje su ciljane i dizajnirane sa svrhom razvoja osobe u području liderstva. Te aktivnosti moraju biti praćene s vrlo intenzivnim mentorstvom pretpostavljene osobe, koja uz to i sama mora biti dobar lider. Kvalitetni lideri se na stvaraju preko noći već je to proces koji zahtjeva puno strpljenja, tolerancije na pogrešku, za što tvrtke najčešće nemaju razumijevanja”, naglašava Vrančić.
LIDERSTVO JE VJEŠTINA I ZA KOJU POSTOJI DIO TALENTA, ALI POTREBNO JE I PUNO RADA TE TRENINGA, A SPORT JE ODLIČAN PRIMJER ZA TO, KAŽE IVICA VRANČIĆ