HRVATSKA BEZ POMAKA U DONIRANJU HRANE
VELIKA ŠTETA
Dok god pučke kuhinje i socijalne samoposluge imaju velik broj korisnika, bacanje jestive hrane je nemoralno, upozorila je europarlamentarka Borzan
Iako je prošlo dvije godine od ukidanja PDV-a na donacije i donošenja Pravilnika o doniranju u Hrvatskoj, značajnog pomaka nema. Razlozi su brojni, od slabe infrastrukture do kompliciranih procedura i proturječnih propisa. Tvrdi to zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan, nadležna i za izvjestiteljica za izvještaj o smanjenju bacanja i povećanju doniranja hrane na predstavljanju novih smjernica EU o doniranju hrane.
Prema riječima voditelja predstavništva Europske komisije u RH Branka Baričevića, trenutno više od 50 europskih propisa utječu na baca- nje hrane, na pozitivan ili negativan način. “Iz njih proizlaze nacionalni propisi o porezima, fitosanitarnim mjerama, trgovini, humanitarnim udrugama, rokovima valjanosti hrane, odgovornosti za hranu i drugim pitanjima”, objasnio je Baričević. Na pitanje da li se u Hrvatskoj zna koliko se hrane donira, Borzan kaže kako podatak nema, ali da je ona pokrenula natječaja za “Najdonatora godine”, te poziva trgovce, proizvođače i sve one koji su spremni donirati hranu da se jave kako bi se barem donekle dobile informacije o količini hrane koja se donira. “Hrvatska mora više koristiti EU fondove koji mogu pomoći da se doniranje hrane bolje institucionalno uredi, a treba i više raditi na eudukaciji građana”, kazala je Borzan i dodala da je, dok god pučke kuhinje i socijalne samoposluge imaju velik broj korisnika, bacanje jestive hrane nemoralno.
“Hrvatska se u sklopu Ciljeva održivog razvoja UNa obvezala smanjiti bacanje hrane za 50% do 2030. Smjernice mogu pomoći da se taj cilj dostigne i povećaju količine donirane hrane. Na temelju EU smjernica Hrvatska bi trebala izraditi nacionalne, koje će uzimati u obzir posebnosti naše situacije i zakonskih rješenja”, istaknuo je Baričević.
Danas se više od 88 milijuna tona hrane godišnje baci u EU, u četvrtina građana je u riziku od siromaštva. U Hrvatskoj se godišnje baci preko 400 tisuća tona hrane, više od 1000 na dan. A police socijalnih samoposluga su poluprazne, prema službenim statistikama 20% populacije je u riziku od siromaštva, precizirao je.
Smjernice prvi put na jednom mjestu objedinjuju upute i savjete kako urediti sustave doniranja hrane, a da se pritom poštuju svi EU propisi i ne ugrožava sigurnost hrane te zdravlje primatelja donacija. Namijenjene su državama članicama, posrednicima, humanitarnim organizacijama i drugim subjektima u procesu doniranja. Među ostalim, instruiraju e članice kako osloboditi doniranje plaćanja PDVa, a osim samog oslobađanja od PDVa, smjernice ističu učinkovitost poreznih poticaja u poticanju industrije da donira hranu. Tako, primjerice, u Francuskoj poduzeća mogu ostvariti porezne olakšice od 60% neto knjigovodstvene vrijednosti donirane hrane, što znači da donatori taj postotak vrijednosti donirane hrane mogu odbiti od poreza na dobit. U Portugalu postoji veći porezni odbitak, riječ je o čak do 140% vrijednosti hrane, ako će se ta ona upotrijebiti u socijalne svrhe.
HRVATSKA BI NA TEMELJU EU SMJERNICA TREBALA IZRADITI NACIONALNE, KAŽE BARIČEVIĆ