Euforija svih od studenata do tak na najpoznatije financijske balone
Balon ili sigurna stijena? U usporedbi strahovitog rasta cijene bitcoina mnogi povlače paralelu s dva najpoznatija balona u povijesti – cijenom tulipana u Nizozemskoj iz 17. stoljeća te dot.com balonom koji je prsnuo početkom ovog stoljeća
Svaki financijski balon u povijesti prije puknuća poprimi epske proporcije sudjelovanja šire javnosti, posebno ako ta ista javnost očekuje da pravi rast tek treba uslijediti
Kako posljednjih tjedana u medijima naviru vijesti o još jednoj rekordnoj vrijednosti bitcoina, paralelno ih slijede analize da ta kriptovaluta postaje golemi financijski balon. “Bitcoin je balon svih balona”; “bitcoin je najočitiji balon ikada”; “bitcoin je najveći balon u povijesti” – samo su neki od naslova koji su posljednjih dana objavljeni u svjetskim medijima. Denis Alajbeg, profesor na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta ističe kako mnogi zaboravljaju da je bitcoin rastao više i snažnije u nekim prethodnim razdobljima, primjerice od 2010. do 2011. od 10 centi do 22 dolara, pa od tri dolara krajem 2011. do 950 dolara krajem 2013. godine, pa se nije govorilo o balonu.
Epske proporcije
“Ono što ga sada, međutim, stavlja u taj kontekst je to što je postao predmetom svih usputnih razgovora, prisutan je u svim medijima, o ulaganju u njega strastveno raspravljaju i studenti i taksisti i umirovljenici. To nije bio slučaj u ranijim razdobljima kada je njegov rast prošao u potpunosti nezamijećen. Svaki balon u povijesti prije puknuća poprimi epske proporcije sudjelovanja šire javnosti, posebno ako ta ista javnost očekuje da pravi rast tek treba uslijediti. Ne znamo je li već došao trenutak potpune tržišne euforije ili se masa tek treba dodatno ‘zagrijati’, ali znaci su nedvojbeno prisutni”, ističe Alajbeg. Prema njegovim riječima, postoje različiti načini definiranja balona, no u osnovi se radi o situacijama kada tržišna cijena imovine ode daleko iznad njezine intrinzične (unutarnje, “fer”) vrijednosti. “Iako na financijskim tržištima zapravo nikada ne možemo precizno izračunati kolika je intrinzična vrijednost nečega, možemo ugrubo odrediti raspone unutar kojih bi se ta vrijednost trebala nalaziti”, kaže Alajbeg. “Problem s bitcoinom je da nitko ne zna kolika je njegova intrinzična vrijednost niti kako bi je se uopće moglo izračunati. Intrinzična vrijednost proizlazi iz uporabne vrijednosti određene imovine, a bitcoin bi po svoj prilici trebao imati funkciju novca, odnosno sredstva razmjene. Ali bitcoin se zapravo ne koristi kao sredstvo razmjene jer ga u relativnim okvirima samo neznatan broj tvrtki globalno prihvaća kao legitimno sredstvo plaćanja. Uostalom, većina vlasnika bitcoina s njim uopće i ne želi ništa plaćati jer ga uglavnom koriste u sasvim drugu svrhu, a to je kao sredstvo očuvanja vrijednosti. Zašto bi plaćali bitcoinima kada im vrijednost nezaustavljivo raste iz dana u dan?”, kaže Alajbeg.
U usporedbi strahovitog rasta cijene tijekom ove godine koja je uvećana čak 17 puta mnogi povlače paralelu s dva najpoznatija financijska balona u povijesti – cijenom tulipana u Nizozemskoj koji su od kraja 1634., pa do svog vrhunca početkom 1637. narasli s jednog na šezdeset guldena da bi iste godine ekspresno pali na svega nekoliko centi te mnogo recentiji primjer, dot.com balon koji je prsnuo početkom ovog stoljeća. Bojan Tomić, vanjski suradnikpredavač na zagrebačkoj Visokoj školi za pravo i financije Effectus pojašnjava kako cijena sadnice jednog tulipana u razdoblju od studenog 1636. do 1637. dosegla vrijednost ekvivalentnu vrijednosti veće trokatnice. “Takvom napuhavanju cijene tulipana kumovale su isključivo špekulativne aktivnosti trgovaca. S obzirom na sezonsku prirodu uzgoja tulipana – sadnice se mogu iskopati i prodati samo u ljetnom razdoblju – trgovci su koristili terminske ugovore (današnji unaprijedni – forward ugovori), kako bi se trgovina nesmetano odvijala i za vrijeme njihovog uzgoja”, kaže Tomić koji priprema doktorsku disertaciju na riječkom Ekonomskom fakultetu na temu “Modeliranje vrijednosti portfelja kriptovaluta”.
Nestanak potražnje
Prema definiciji, terminski ugovori pružaju mogućnost, ali i obvezu na kupnju/prodaju temeljne imovine u budućnosti, u ovom slučaju tulipana, po fiksnoj cijeni koja je dogovorena danas. “Ka kosu neki dužnosnici u tadašnjoj vladi i sami bili sudionici špekula t iv ne trgovine, uvidjevši je v š i svoje lo- še investicijske odluke, početkom 1637. izglasali su da se svi postojeći terminski ugovori pretvore u opcijske ugovore. Za razliku od terminskih ugovora, opcijski ugovori pružali su mogućnost, ali ne i obvezu kupnje tulipana u budućnosti prema već dogovorenoj cijeni. Drugim riječima, kupci više nisu bili obvezni kupiti, a za pruženu mogućnost plaćali su 3,5 posto buduće tržišne cijene – što je danas premiveljače