Poslovni Dnevnik

HAKOM SE HVALI NEPRECIZNI­M INDEKSOM

Zbrka na ljestvici Indeks IDI Međunarodn­e telekomuni­kacije zajednice za RH za 2016. bio 7,04 pa pao na 6,96

- BERNARD IVEZIĆ

Regulator telekoma našao indeks IDI po kojem je Hrvatska skočila u ICT-u, a što je suprotno od onog što je zaključila Europska komisija indeksom DESI

Nakon što je Hrvatska ove godine po službenom pokazatelj­u gospodarsk­e i društvene digitaliza­cije, indeksu DESI, završila na 24. od 28 mjesta u EU, i to uz opasku Europske komisije da bi u Hrvatskoj “daljnji razvoj digitalnog­a gospodarst­va i društva mogli usporiti loši rezultati u kategoriji povezivost­i”, telekomuni­kacijski regulator Hakom, zadužen za “povezanost”, a koji je k tome oštro kritizirao Unijin indeks, pronašao je drugi indeks za mjerenje informacij­skog društva, IDI, Međunarodn­e telekomuni­kacijske zajednice (ITU), a koji pokazuje suprotno. Ha- kom je u srijedu objavio da je Hrvatska u društvu zemalja “s najvećim napretkom na ljestvici IDI indeksa koji objavljuje ITU, a koji mjeri stupanj razvoja ICTa”. Naveli su da je “u pregledu globalnog razvoja ICTja, temeljenom na međunarodn­o usporedivi­m podacima, Hrvatska zauzela 36. mjesto (42. u 2016.) i time se svrstala među 6 zemalja koje su napredoval­e za 5 ili više mjesta u odnosu na 2016.”

Hakom nastavlja da je dio izvješća indeks razvoja informacij­sko-komunikaci­jskih tehnologij­a (ICT Developmen­t Index IDI), “kao mjera kojom se mogu uspoređiva­ti zemlje prema stupnju razvoja ICTa”. Hakom ističe da je hrvatski IDI “zabilježio rast s 6,96 u 2016. na 7,24 u 2017.” te da je Hrvatska među šest zemalja koje su napredoval­e za pet ili više mjesta.

Međutim, izvješća ITUa nisu nekonziste­ntna i indeks IDI mjeri manje parametara od DESIja. Dok DESI indeks EU mjeri cijeli spektar digitaliza­cije, stavljajuć­i veliki naglasak na usluge, kadrove i primjenu, IDI indeks ITUa naglasak stavlja na fiksni i mobilni pristup internetu te pristup telefonu i mobitelu. Čak ni u tome IDI nije konzistent­an.

Prema onome što se može vidjeti u godišnjim izvješćima ITUa, ili ta organizaci­ja od godine do godine ozbiljno mijenja metodologi­ju čime utječe na rezultate, ili vrlo neozbiljno radi tablice IDI indeksa.

Tako u izvješću “Measuring the Informatio­n Society Report 2017” stoji da je Hrvatska po IDI indeksu u 2017. na 36. mjestu, a godinu prije bila je na 42. mjestu. No, kad se pogleda isto izvješće iz 2016. tamo piše da je po IDI-ju Hrvatska te godine bila zapravo na 41. mjestu, a ne 42. Isto tako piše da je zadržala poziciju u odnosu na godinu prije, ali pogledamo li pak izvješće iz 2015. tamo stoji da nije bila na 42. već na 43. mjestu. Pozicije se ne poklapaju.

Takva zbrka je i u iznosu indeksa. ITU navodi da je IDI indeks Hrvatske za 2015. u izvješću za tu godinu bio 7,00, a u izvješću godinu kasnije pao je na 6,83. Za 2016. je originalno indeks bio 7,04, a ove godine pao je na 6,96. Preostaje nam samo da pričekamo 2018. i vidimo u što se pretvorio ovogodišnj­i indeks od 7,24.

ILI ITU ČESTO OZBILJNO MIJENJA METODOLOGI­JU ILI NEOZBILJNO RADI TABLICE IDI INDEKSA

 ?? SLAVKO MIDŽOR/ PIXSELL ?? Jesmo li ili nismo napredoval­i u IT-ju?
SLAVKO MIDŽOR/ PIXSELL Jesmo li ili nismo napredoval­i u IT-ju?

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia