Hrvatska nedovoljno koristi povoljne prilike na europskom tržištu namještaja

Analiza Nova industrijska revolucija Informacije s tržišta namještaja Europske unije potvrđuju da je kod jednog broja europskih proizvođača namještaja već u tijeku proces radikalne modernizacije strojnog parka, djelotvorno se primjenjuje automatizacija, p

Industrija namještaja zemalja EU biti će sljedeće godine u znaku primjene poslovnih i proizvodnih procesa Četvrte industrijske revolucije, za koje se koristi kraći naziv Industrija 4.0. Informacije s tržišta namještaja EU (i svijeta) potvrđuju da je kod jednog broja europskih proizvođača namještaja već u tijeku proces radikalne modernizacije strojnog parka. Djelotvorno se primjenjuje automatizacija, pa i roboti. Organizira se automatizirana proizvodnja u kojoj će vertikalno integriran tehnološki proces biti na jedinstven i specifičan način (za svaku pojedinu tvornicu) upravljan ne samo kao proizvodni već kao cjelovit poslovni sustav podržan računalom.

Vizija “Tvornice namještaja budućnosti” nije utopija već stvarnost. Također je vrlo prisutna u drugim granama prerađivačke industrije (npr. u automobilskoj industriji).

Nastavlja se traženje odgovora na pitanje kako će progres informatičke tehnologije, inovacija i dinamična internacionalizacija poslovanja svrsishodno i djelotvorno pridonije- izgradnji globalne konkurentnosti, produktivnosti i rentabilnosti industrijskih poduzeća u trajno prisutnom globalnom tržišnom natjecanju.

Proizvodnja po narudžbi

Orijentacija je na potrebe i želje izbirljivih kupaca. Investira se ne samo u proizvodne već i nove poslovne procese. Industrija se organizira, proizvoditi po specifičnoj narudžbi, po projektu pojedinog kupca, krajnjeg korisnika. S prednostima u kvaliteti i cijeni. Industrija teži izgraditi takav odnos s kupcima kakav je do jučer bio privilegija stolarskih obrtničkih radionica. Drugim riječima, tko može bježi od kategorije ekonomičnog namještaja i nastoji približiti se i osvojiti naklonost kupaca veće kupovne moći.

Očito je da konkurencija djelotvorno prihvaća izazove Industrije 4.0, najnovije dosege u razvoju prerađivačke industrije. Ne prestaje se traži- ti nova rješenja u poslovno/ proizvodnim procesima koja će omogućiti optimalnu interakciju između “pametnih” strojeva, informatičkih dispozitiva i ljudi.

Nastavlja se pozitivan trend u proizvodnji namještaja. Ne slijediti progres našeg vremena bio bi velik rizik. Širok je raspon mjera i aktivnosti koje je neizosatvno i djelotvorno potrebno poduzeti u privatnom i javnom sektoru. Nastaviti dodavati “kisik” proizvodnim poduzećima. Zahvaljujući materijalnim i intelektualnim tzv. sofisticiranim institucionalnim potporama. U sinergiji vlada, lokalnih organa uprave, strukovnih udruga, istraživačkih instituta, obrazovnih ustanova i industrijske operative. Cilj je osigurati održivu globalnu konkurentnost domaćih poduzeća.

Kvalitet poduzetnika koji su se dokazivali u teškim vremenima velike krize i recesije realna je podloga optimističkog viđenja budućnosti. Uz nužne mjere opreza. Ciklička konjukturna kretanja mnogi su iskusili na vlastitoj koži.

Nastavljen rast izvoza

EU proizvodnja namještaja godišnje vrijedi više od 110 milijardi eura. U 130.000 poduzeća zapošljava 1,2 milijuna zaposlenika.

U jednoj od europskih regija industrija namještaja među vodećim je industrijskim djelatnostima. Zapošljava oko 50.000 zaposlenika. Ostvaruje prosječni ukupni prihod po zaposleniku od 120.000 eura godišnje. Izvozi se oko 50% ukupnog prihoda industrije namještaja te regije.

U Hrvatskoj, u globalnom okruženju velike krize i recesije, posljednjih godina nastavlja se rast izvoza namještaja i prerade drva. Podaci za 2017. godinu još nisu dostupni. Prosječna stopa godišnjeg rasta izvoza namještaja od 10% posljednjih 5 do 6 godina hvalevrijedan je podatak. To više što čini 10% od ukupnog izvoza prerađivačke industrije Hrvatske.

U finalnoj proizvodnji prefabriciranih drvenih podova, parketa, hrvatski proizvođači poslije privatizacije postižu pozornosti vrijedne rezultate u proizvodnji i izvozu. Imaju poziciju lidera na tržištu drvenih podova u EU.

Proizvodi hrvatske primarne prerade drva vrlo su traženi više od 150 godina na europskom tržištu. Sada u Vrbovskom imamo jednu od najmodernijih tvornica/pilana u Europi. Slavonski hrast je svjetska marka kvalitete. Institucionalno neozakonjena u RH.

Sve su to evidentni dokazi da jedan broj naših poduzetnika iz industrije u kojoj je proizvodni proces vertikalno integriran trajno nastoji koristiti najbolja iskustva drvne struke i industrijske ekonomije.

Kada se mjerimo sami sa sobom, s obujmom proizvodnje i izvoza namještaja možemo biti zadovoljni. Manje možemo biti zadovoljni rentabilnošću poslovanja.

Međutim, kada istini za volju rijetko, naše podatke uspoređujemo s podacima razvijene industrije namještaja vodećih zemalja članica EU jasan je zaključak da samo djelomično koristimo postkriznu konjunkturu na europskom tržištu namještaja. Samo djelomično aktiviramo postojeće, ali neiskorištene naše brojne potencijale rasta i razvoja.

Imamo potrebu povećati izvoz u EU, zaposliti ljude u ruralnim krajevima radi stvarne potpore rješenja negativnih demografskih kretanja.

Neiskorišteni potencijali

Nisu to isprazne želje entuzijasta, već potreba koja je utemeljena na realno postojećim materijalnim resursima i neiskorištenim potencijalima u proizvodnim (tehnologija) i poslovnim (marketing) procesima te grane naše industrije i obrta.

Izradom međunarodnih komparativnih analiza, studije i projekti razvoja proizvodnje dobit će se bitno novi kvalitet, svsishodnost i djelotvornost. Strategija razvoja posebice u proizvodnji namještaja traži prekid sa starim konvencionalnim uzorcima razmišljanja i zaključivanja uteti meljenim na internoj analizi postoječeg stanja. Temeljem pogrešnih parcijalnih dijagnoza, izvode se pogrešni zaključci. Predlažu se rješenja čiji je učinak ograničen jer su izvan modela strukturalne analize globalnog konkurentskog okruženja. U grani industrije koja više od 50% svojih proizvoda izvozi.

Kako drukčije objasniti da se 15 godina poslije privatizacije vlasništva u službenom dokumentu (Industrijskoj strategiji RH 2014. 2020.) zaključuje da je profitabilnost prerade drva negativna, a osjetno je pogoršana isplativost poslovanja u proizvodnji namještaja.

Očito je da je riječ o složenim pitanjima, za čije rješenje jedan dio struke, zananost i institucije RH desetljećima ne nalaze dovoljno učinkovit odgovor.

TKO MOŽE BJEŽI OD KATEGORIJE EKONOMIČNOG

NAMJEŠTAJA I NASTOJI OSVOJITI NAKLONOST KUPACA VEĆE KUPOVNE MOĆI PROIZVODI HRVATSKE PRIMARNE PRERADE DRVA

VRLO SU TRAŽENI VIŠE OD 150 GODINA NA EUROPSKOM TRŽIŠTU