Šibenske tvrđave primjer su spoja kulture i biznisa
Prvaci fondova Za obnovubnovu 56 mil. kuna, zapošljavaju te vežu gastronomiju i turizam
Obnova tvrđava prvi je europski projekt kojeg je provodio Šibenik
Šibenik je za obnovu svog prepoznatljivog fortifikacijskog sustava koji čine tri kopnene i jedna tvrđava na moru u proteklih nekoliko godina iz EU fondova povukao respektabilnih 56 milijuna kuna. Prvi u mnogočemu, pa tako svojevremeno prvi grad u ovom dijelu Europe s električnom javnom rasvjetom, ovime se još jednom u povijest upisao kao grad koji može biti uzorom drugima.
Kako nam je potvrdila Gorana Barišić Bačelić, ravnateljica javne ustanove Tvrđava kulture, dobrim dijelom zaslužna za novi identitet šibenske baštine, revitalizacija Tvrđave sv. Mihovila bila je jedan od prvih europskih projekata kojeg je provodio Grad Šibenik. Financiran je iz Europskog fonda za regionalni razvoj, ukupne vrijednosti veće od 1,666 milijuna eura što je Europa sufinancirala gotovo milijunom eura, a preostali iznos Grad Šibenik. Konačni je rezultat im- pozantna otvorena ljetna pozornica amfiteatralnog tipa sa simboličnih 1077 sjedećih mjesta, danas urbano i dinamično okupljalište te neizostavna stanica svakog posjetitelja ovog grada. Projekt revitalizacije Baronea, pak, pod nazivom Otkrivanje bogate prošlosti – put prema uspješnoj budućnosti je proveden u razdoblju 2014. 2016. godine, također financirano iz Europskog fonda za regionalni razvoj, ukupne vrijednosti veće od 1,377 milijuna eura od čega je iz EU fondova pristiglo više od 993 tisuća eura.
Gorana Barišić Bačelić skromno ističe da zasluga za prestižni status brze i kvalitetne revitalizacije do tada relativno zapuštene baštine ipak ide Gradu Šibeniku, odnosno ljudima koji su prijavili i proveli projekte obnove tvrđava sv. Mihovila i Barone te trenutno vode provedbu projekta revitalizacije Tvrđave sv. Ivana. Valja dodati i da je obnova područja tvrđave svetog Ivana najveći projekt ikad dodijeljen Gradu Šibeniku iz fondova EU. Trenutno je u provedbi, dovršetak radova očekuje se krajem 2019. godine, a vrijedan je ukupno 49 milijuna kuna od čega je 41 milijun kuna ponovno do lazi iz europskih izvora.
OVOG LJETA SU DOČEKALI I 500.000. POSJETITELJICU
Misija Tvrđave kulture je podizanje svijesti o očuvanju i vrednovanju spomeničkog i kulturnog nasljeđa, a pomnim planiranjem, osmišljavanjem te organizacijom brojnih kulturnih programa razviti pozitivne potencijale Šibenika i šibenskog područja. Svakako je sjajno pogledati iza sebe i vidjeti da trud i rad daju dobre rezultate i imaju pozitivan utjecaj na kulturni, turistički i gospodarski razvoj grada. Čitav moj profesionalni put, kao i formalno i neformalno obrazovanje bili su korisni za iskustvo upravljanjem tvrđavama jer sam imala doticaja s različitim segmentima kulturnih aktivnosti, od osmišljavanja do realizacije različitih programa, razvoja publike i interpretacije kulturne baštine. Upravljanje tvrđavama jedan je izniman izazov, ali i proces kojim utiremo put ka suvremenom i inovativnom načinu upravljanja kulturnom baštinom”, istaknula je u intervjuu za Poslovni dnevnik.
Govoreći o sadržajima na obnovljenim šibenskim tvrđavama Sv. Mihovila i Barone valja istaknuti Gastro kulturni centar proizašao iz projekta obnove Tvrđave Barone koji predstavlja jedinstveni koncept na jednom kulturnopovijesnom spomeniku kojem je namjena promocija lokalnih namirnica, lokalne gastronomije i mediteranskog načina života.
Gastro proizvodi pod brendom Barone memories, proizvodi lokalnih proizvođača – malih obrtnika i OPGova te dizajn proizvodi rađeni prema smjernicama projekta – svi zajedno su tematski ili motivski vezani uz prošlost Šibenika i šibenskih tvrđava. Tako se ondje mogu pronaći eno i gastro proizvodi i suveniri 51 proizvođača koji su morali zadovoljiti pet traženih kriterija autohtonost i tradicionalnost, hrvatsko porijeklo, visoku kvalitetu i inovativnost, originalnost i količinsku raspoloživost.
Saznali smo i da broj posjetitelja konstantno raste, pa su tako ovog ljeta dočekali i nagradili 500.000. posjetiteljicu obnovljenih tvrđava. Kalendarska godina još nije gotova, tako da još uvijek zapravo zbrajaju posjete i očekuju da će broj dnevnih posjeta prestići prošlogodišnji rezultat od 165 tisuća posjetitelja, dok godišnji prihodi Tvrđave kulture Šibenik u ovoj godini iznose oko 6,7 milijuna kuna. “Nema sumnje da rastu zanimanja za tvrđave značajno doprinosi rast kvalitete kulturnih, glazbenih i zabavnih programa. Ovogodišnja koncertna sezona bila je izrazito uspješna, a večernja događanja posjetilo je više od 20 tisuća posjetitelja”, naglasila je.
Da je Javna ustanova Tvrđava kulture Šibenik kojoj je na čelu u međuvremenu postala prepoznatljivim i važnim čimbenikom u kreiranju kulturne ponude ne samo na lokalnoj nego i na regionalnoj razini najbolje svjedoči i povjerenje koje joj je službeni Šibenik ukazao prepuštanjem organizacije javnog dočeka 2018. Uz to, u 2018. ih godini očekuje, kaže, veliki posao u planiranju i pripremi sadržaja koji će 2019. godine zaživjeti i na Tvrđavi sv. Ivana. U Šibeniku se svojevremeno, kada se o obnovi tvrđava počelo tek pričati, moglo osjetiti svojevrsno komešanje i negodovanje jer zadiralo u “njihovo”. U tom su trenutku tvrđave bile poprilično devastirane, ali otvorene za javnost, pa je prvi prigovor u tom smjeru bio upućen naplati ulaznica. Klima se s vremenom, dakako, sasvim promijenila. Prijeti li Šibeniku onda, u kontekstu popularnosti koja je posljedica velikog broja vrijednih arhitektonskih rješenja diljem povijesne jezgre, scenarij s kakvim se susreću Venecija, ali i Dubrovnik? Gorana Barišić Bačelić kaže da ne.
“Osmišljavajući turističku ponudu na umu nam nikako ne smiju biti samo turisti, nego i dobrobit zajednice, podizanje i očuvanje kvalitete života lokalnog stanovništva. Šibenik je na vrijeme krenuo s promišljanjem te problematike, pa je tako već 2015. usvojena Strategija inovativnog razvoja turizma Grada Šibenika koja za cilj ima usmjeriti razvoj destinacije prema specifičnim oblicima turizma, orijentirati se na razvoj ponude koja će prezentirajući šibenske turističke atribute istaknuti i čuvati identitet grada, duh prostora i mjesta i tako izbjeći masovni turizam”, kaže Barišić Bačelić.
Naravno, nema sumnje da je oživljavanje šibenskih tvrđava primjer dobre prakse koji ostalim hrvatskim gradovima može biti dobar smjerokaz kako revitalizirati kulturnu baštinu na društveno koristan i održiv način. Uspješna provedba projekata revitalizacije otvorila je k tome i vrata za brojne nove suradnje Gradu Šibeniku i Tvrđavi kulture Šibenik kao ustanovi, a novih projektnih ideja u ovakvom poslovno poticajnom okruženju ne manjka.
“Upravo je u tijeku provedba projekta Fortress ReInvented koji se financira iz Programa prekogranične suradnje HrvatskaBosna i HercegovinaCrna Gora 2014.2020. Projekt je nastao u suradnji s Muzejem grada Šibenika te je okupio institucije koje upravljaju spomenicima kulture s ciljem jačanja kulturnoturističke ponude uvođenjem novih digitalnih sadržaja u prezentaciji baštine. Dovršetkom tog projekta, posjetiteljima Tvrđave sv. Mihovila će u dvjema cisternama unutar tvrđave tehnologijom 3D mappinga biti prezentirana povijest i značaj tvrđave za razvoj Šibenika”, napominje Barišić Bačelić.
OŽIVLJAVANJE ŠIBENSKIH TVRĐAVA PRIMJER KOJI OSTALIM HRVATSKIM GRADOVIMA
MOŽE BITI DOBAR SMJEROKAZ