Ekonomski optimizam
Manje vjerujemo u uspješniju budućnost od ostatka EU
Najpesimističnije su Italija i Grčka, dok je prosjek EU -16, a po uvjerenosti u bolje sutra prednjače u svijetu Nigerija i Vijetnam, dio Trećeg svijeta
Hrvatski građani ni s početkom ove godine nisu optimisti kad je u pitanju gospodarska budućnost, po čemu se uklapaju u europski prosjek, za razliku od stanovnika Južne Azije koji su najveći optimisti, pokazalo je istraživanje End Of Year Survey (EoY) Gallup International (GIA), tradicionalno istraživanje koje se provodi još od 1977. godine, a krajem 2017. je provedeno u 55 zemalja svijeta, među kojima se prvi put našla i Hrvatska.
Nakon dvije godine optimizma, globalni indeks ekonomskog optimizma prešao je u minus (2), dok u Hrvatskoj iznosi 26. Pozitivno na gospodarsku budućnost gleda 28 posto globalnog stanovništva, dok 30 posto gleda negativno. Najpesimističnije zemlje su Italija (indeks 50), Grčka (42) i Turska (40), dok je prosjek EU 16. Kad su u pitanju susjedne zemlje, Srbi su s indeksom 15 manji pesimisti od Hrvata, a stanovnici BiH veći su pesimisti (indeks 27). Slovenci su najveći optimisti u regiji s indeksom ekonomskog optimizma od +5.
Među ekonomski najoptimističnijim državama su Nigerija (indeks 59), Vijetnam (55), Indonezija (53) te Indija (46). Južna Azija slovi kao najoptimističnija regija svijeta, s indeksom optimizma 16, dok se SAD s indeksom 3 približava europskom pesimizmu.
Kako stoji u objavi, gotovo 40 posto populacije smatra da će 2018. biti bolja od prethodne, što zvuči optimistično, iako je 2016. godine bolju slje- deću godinu predviđalo 52 posto ispitanika. Tako indeks nade bilježi pad s 37 u 2016. godini na samo 16 ove godine. Njih 23 posto očekuje goru godinu od prethodne, a 32 posto ih smatra da će 2018. godina biti kao i prošla godina. Najviše nade u bolja vremena imaju u Indoneziji (indeks nade 66). U cijeloj Europi je udio optimista jednak je udjelu pesimista, a razina nade viša je u siromašnijim zemljama, gdje je i mogućnost napretka veća. Hrvatska je s indeksom nade 16 donekle optimistična, s 39 posto ispitanika koji očekuju da će sljedeća godina biti bolja od prethodne, dok je indeks nade u Srbiji tek 4. Kad je u pitanju indeks sreće, u Hrvatskoj se sretnima smatra 56 posto, nesretnih samo 8 posto, što nam pripisuje indeks sreće 48.