BRODOGRADNJA BRISANI IZ POLITIKE DRŽAVNIH POTPORA
Konkurentnost i natjecanje Više od polovice potpora u Hrvatskoj već se daje horizontalno prema projektima
Smjernice za pomoć gospodarstvu od 2018. do 2020. – stroža pravila i smanjena mogućnost za sektorske potpore
Unovim trogodišnjim (2018.-2020.) smjernicama politike državnih potpora, koje je prošli tjedan usvojila Vlada, potpora brodograđevnoj industriji i službeno izbrisana, te je na listi područja u kojima se daju regionalne i državne potpore ostalo ukupno sedamnaest područja u kojima je moguće dobiti regionalne i državne potpore, izuzev za poljoprivredu koje su obuhvaćene posebnim propisom. To, međutim, ne znači i da će brodogradnji biti posve zabranjen pristup potporama, to više što zbog kriznog stanja iz najvećeg brodograditelja pulskog Uljanika stižu zahtjevi za hitnim “osloncem” prije nego uđu novi ulagači.
No, Uljanik će pomoć tražiti kroz program za sanacije i restrukturiranje, dok će se ostali brodograditelji morati prilagoditi i osmisliti modele apliciranja za potpore po uzoru na druge gospodarstvenike. To znači da će ubuduće morati pripremiti nove projekte, oslonjene na modernija tehnološka i inovativna rješenja, koja osiguravaju zaposlenost i zaštitu okoliša.
Potpore za hitnu pomoć i lani su, pak, dobili neki od starih “ovisnika” poput kutinske Petrokemije ili splitskog Jadroplova, no kako su time svoje restrukturiranje stavili pod nadzor Bruxellesa, te više neće moći tražiti potpore, tako se nastavlja smanjivati i broj onih koji apliciraju za državnu pomoć. To će se posljedično preliti i na podatke o odnosu horizontalnih i sektorskih potpora, koji već bilježi pomak u odnosu na stanje prije ulaska u EU. Službeno u dokumentu novih smjernica Ministarstvo financija daje zapravo već zastarjele podatke, za 2015., kada je udio sektorskih potpora osjetno opao s nekadašnjih više od 90 posto ili 72 posto u 2014. na 55,9 posto. No, dinamikom smanjenja i činjenicom da kronični gubitaši više ne dobivaju olako pomoći iz državne i lokalne blagajne, izgledno je da je već došlo do preokreta, odnosno da se više od polovice potpora u Hrvatskoj daje horizontalno, prema projektima.
To je poželjan oblik koji favorizira Bruxelles zbog jačanja konkurentnosti i tržišnog natjecanja, a u prosjeku se na razini EU po tom kriteriju dodjeljuje oko 7 posto svih potpora.