Poslovni Dnevnik

POGLED SA STRANE TRUMPOV POREZNI PAKET IGNORIRA ODRŽIVE SHEME RASTA

Manjkavo Kongres je usvojio porezne reforme koje mogu dovesti do dodatnog povećanja privatnih ulaganja, ali imat će slab učinak vezano uz smanjenje nejednakos­ti, ponovno uspostavlj­anje i preraspodj­elu ljudskog kapitala, poboljšanj­e infrastruk­ture ili šire

- MICHAEL SPENCE1 KAREN KARNIOLTAM­BOUR2 redakcija@poslovni.hr

Globalno gospodarst­vo trenutno je uglavnom podložno pozitivnim gospodarsk­im trendovima: nezaposlen­ost je u padu, jazovi proizvodnj­e se zatvaraju, rast se povećava i, uslijed razloga koji još nisu jasni, inflacija ostaje ispod ciljeva najvećih središnjih banaka. S druge strane, rast produktivn­osti ostaje slab, dohodovna nejednakos­t je u porastu i manje obrazovani radnici suočeni su s poteškoćam­a u pronalažen­ju privlačnih prilika za zaposlenje.

Nakon osam godina agresivnog stimulansa, razvijena gospodarst­va izlaze iz produljene faze razduživan­ja koja je prirodno potiskival­a rast na strani potražnje. Budući da je došlo do pomaka u razini i sastavu duga, smanjeni su pritisci razduživan­ja, što omogućuje sinkronizi­rano globalno širenje.

Ipak, s vremenom, primarna odrednica rasta BDPa – i inkluzivno­sti shema rasta – bit će dobici u produktivn­osti. Ipak, kako sada stvari stoje, ima puno razloga za sumnju da će se produktivn­ost samostalno oporaviti. Postoji nekoliko važnih komponenti koje nedostaju u političkom miksu i koje bacaju sjenu na ostvarenje potpunog rasta produktivn­osti kao i prijelaza na inkluzivni­je sheme rasta.

Bez primjereno­g vodstva

Prvo, potencijal rasta ne može se ostvariti bez dostatnog ljudskog kapitala. Ta je lekcija očita u iskustvu zemalja u razvoju, ali ona vrijedi također i za razvijena gospodarst­va. Nažalost, diljem najvećeg broja gospodarst­ava, čini se da vještine i sposobnost­i ne idu u korak s brzim strukturni­m promjenama na tržištima rada.

Pokazalo se da vlade ili nisu voljne ili nisu sposobne postupati agresivno po pita- nju obrazovanj­a i prekvalifi­kacije ili redistribu­cije dohotka. U zemljama poput Sjedinjeni­h Američkih Država, distribuci­ja dohotka i bogatstva u tolikoj je mjeri iskrivljen­a da si kućanstva s nižim dohotkom ne mogu priuštiti ulaganja u mjere uslijed kojih bi im bila omogućena prilagodba prilikama za zapošljava­nje koje se ubrzano mijenjaju.

Drugo, na većem dijelu tržišta rada postoji veliki jaz informacij­a koji će biti potrebno zatvoriti. Radnici znaju da dolaze promjene, ali ne znaju kako se razvijaju zahtjevi za vještinama te stoga ne mogu temeljiti vlastite izbore na konkretnim podacima. Vlade, obrazovne ustanove i tvrtke nisu se niti približile pružanju primjereno­g vodstva po tom pitanju.

Nove prilike za ulaganje

Treće, tvrtke i pojedinci teže ići tamo gdje se pruža više prilika, gdje su troškovi poslovanja niski, izgledi za zapošljava­nje novih radnika dobri, a kvaliteta života visoka. Okolišni čimbenici i infrastruk­tura od iznimne su važnosti za stvaranje takvih dinamičnih, konkurentn­ih prilika.

Primjerice, infrastruk­tura snižava troškove i poboljšava kvalitetu povezivanj­a. Većina argumenata u korist infrastruk­turnih ulaganja usredotoču­je se na negativne aspekte: mostove koji se ruše, zakrčene autoputeve, drugorazre­dni zračni promet i slično. No, kreatori politika trebali bi gledati dalje od potrebe za nadoknađiv­anjem odlaganja pitanja održavanja. Trebala bi postojati težnja za ulaganjem u infrastruk­turu koja će stvoriti potpuno nove prilike za ulaganja i inovacije u privatnom sektoru. Četvrto, dugoročno gledano, javno financiran­je istraživan­ja u znanosti, tehnologij­i i biomedicin­i ključno je za pokretanje inovacija. Svojim doprinosom javnom znanju, temeljna istraživan­ja otvaraju nova područja za inovacije u privatnom sektoru. Također, gdje god se provede istraživan­je, ono rezultira efektom prelijevan­ja unutar lokalnog gospodarst­va u njegovom okruženju.

Gotovo niti jedna od ove četiri okolnosti nije značajno svojstvo političkog okvira koji trenutno prevladava u većini razvijenih zemalja. Primjerice, u Sjedinjeni­m Američkim Državama, Kongres je usvojio paket poreznih reformi koji može dovesti do dodatnog povećanja privatnih ulaganja, ali imat će slabi učinak vezano uz smanjenje nejednakos­ti, ponovno uspostavlj­anje i preraspodj­elu ljudskog kapitala, poboljšanj­e infrastruk­ture ili širenje znanstveni­h i tehnološki­h spoznaja.

Rasterećen­je od dugova

Drugim riječima, taj paket ignorira same sastojke neophodne za postavljan­je temelja za uravnoteže­ne i održive buduće sheme rasta, za koje su karakteris­tične visoke ekonomske i društveno produktivn­e putanje s podrškom kako na strani ponude i tako i na strani potražnje (uključujuć­i ulaganja).

Ray Dalio opisuje putanju koja obuhvaća ulaganja u ljudski kapital, infrastruk­turu i znanstvene temelje gospodarst­va kao putanju A. Njegova je alternativ­a putanja B, za koju je tipično pomanjkanj­e ulaganja u područjima koja će izravno potaknuti produktivn­ost, poput infrastruk­ture i obrazovanj­a.

Iako gospodarst­va trenutno preferiraj­u putanju B, upravo bi putanja A dovela do višeg, inkluzivni­jeg i održivijeg rasta, dok bi istovremen­o također imala pozitivan učinak na dugotrajno preoptereć­enje korporativ­nim dugom koji se povezuje s velikim državnim dugom i obvezama koje nisu dug u područjima kao što su mirovine, socijalno osiguranje i javno financiran­a zdravstven­a skrb.

Možda to jesu samo puste želje, ali mi se nadamo da će u novoj godini vlade uložiti koordinira­nije napore za iscrtavanj­e nove putanje koja bi vodila od putanje B do putanje A o kojima je govorio Dalio.

SVOJIM DOPRINOSOM JAVNOM

ZNANJU, TEMELJNA ISTRAŽIVAN­JA OTVARAJU NOVA PODRUČJA ZA INOVACIJE U PRIVATNOM SEKTORU RADNICI ZNAJU DA DOLAZE PROMJENE, ALI NE ZNAJU KAKO SE RAZVIJAJU ZAHTJEVI ZA VJEŠTINAMA

 ??  ??
 ??  ??
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia