UNESCO zaustavio gradnju mosta preko Boke Kotorske
Promet Međunarodna organizacija smatra da bi projekt spajanje dvije obale ugrozio izgled crnogorskog zaljeva
Most koji je trebao spojiti obale, sada povezane trajektima, trebao je biti dugačak oko 960 metara, visok 53,5 metara, s četiri cestovne trake
Upravo kada se u Crnoj Gori očekivalo da će početi potraga za partnerom za gradnju mosta koji će spojiti dvije obale Boke Kotorske i koji će skratiti put oko zaljeva za tridesetak kilometara, kao i zamijeniti trajekte koji desetljećima prevoze putnike, pojavila se dvojba graditi most ili ne, pišu Večernje novosti.
Razlog je UNESCO, na čijem je popisu zaštićene baštine grad Kotor, ali i obala Crne Gore, jer u toj organizaciji smatraju da bi most ugrozio ambijentalni izgled tog područja. Kako navodi list, poje- dinci u Boki smatraju da treba biti oprezan te razmotriti i druge mogućnosti. Bivša gradonačelnica Kotora Maja Ćatović kaže da bi trebalo razmišljati i o izgradnji tunela ispod mora kojim bi s spojile dvije strane obale, područja Herceg Novog i Tivta, na za to najpogodnijem mjestu. Osman Nurković, ministar prometa u vladi Crne Gore, kaže da je prijevoz trajektima između Lepetana i Kamenara usko grlo, posebno za vrijeme turističke sezone. Prema njegovim riječima, most je moguće izgraditi tako da ispod njega u kotorski zaljev mogu uplovljavati i najveći brodovi. Za prvih deset mjeseci ove godine Crna Gora bilježi dolazak od približno 1,9 milijuna gostiju, što je rast od 8,5 odsto, od čega je broj stranih turista nešto veći od 1,8 milijuna ili 11 posto više.
Brzo vraća uloženo
Ukupan broj ostvarenih noćenja zaključno s listopadom iznosi oko 11,5 milijuna, što je 3,8 posto više, od čega su strani turisti ostvarili oko 11 milijuna, a domaći oko 500.000 noćenja. Nautička sezona je počela ranije nego prije i trajala je od siječnja do kraja studenoga, a očekivalo se da će prošle godine u crnogorske luke uploviti više od 500 brodova s više od 600.000 turista. Ministar Nurković je dodao da će se pažljivo razmotriti mišljenja UNESCOa, kako se ne bi dogodilo da zbog mosta ova organizacija briše sa svog popisa ovo područje. Međutim, upravo je Nurković nedavno izjavio da je vlada Crne Gore konačno donijela odluku o gradnji spornog mosta. Prema njegovim riječima, koje su prenijeli crno-
PRORAČUNI STRUČNJAKA POKAZALI SU DA BI MOST, KOJI SU PROJEKTIRALI
SLOVENCI, ZAJEDNO S OBILAZNICOM OKO TIVTA, STAJAO OKO 140 MILIJUNA EURA
gorski mediji, realizacija “projekta stoljeća” trebala bi početi uskoro jer je ideja o gradnji tunela ispod mora odbačena, budući da je njena realizacija daleko skuplja, a postoje i druga ograničenja za podzemno povezivanje općina Tivat i Herceg Novi.
Nurković je rekao da postoji veliko zanimanje investitora za gradnju mosta koji skraćuje put oko Boke za tridesetak kilometara, jer je riječ o objektu koji brzo vraća uloženi novac. Sadašnji proračuni stručnjaka pokazuju da će most, s obilaznicom oko Tivta, stajati oko 140 milijuna eura.
Projekt je već pripremljen i trebale su biti urađene samo neke manje dorade, dok bi investitor postao poznat nakon završetka međunarodnog natječaja koji je trebao biti raspisan. Planirano je da most koji je trebao spojiti obale, koje sada povezuju trajekti, bude dugačak oko tisuću metara i da ima četiri cestovne trake.
Interes stranih partnera
Za most su navodno zainteresirani i strani partneri. Tako su Kinezi, kada su prije tri godine su počeli gradnju prve autoceste u Crnoj Gori, u razgovorima s tadašnjim crnogorskim premijerom i njegovim suradnicima, pokazali zanimanje za modernizaciju Luke Bar, hidroenergetski potencijal Crne Gore, ali i za izgradnju mosta koji će povezati dvije strane Bokokotorskog zaljeva. O izgradnji tog mosta posebno se govorilo u vrijeme nakon velikog potresa 1979. godine, kada je bilo novca ali su potrošeni za druge svrhe, a ideja je obnovljena prije više od deset godina, kada se krenulo u konkretnije akcije. Idejni projekat za gradnju mosta između rtova Opatovo u općini Tivat i Sveta Nedjelja na strani zaljeva na kojoj je Herceg Novi, napravili su Slovenci.
Rješenje kompanije Gradis bilo je najbolje na međunarodnom natječaju, a prema tom projektu most bi bio dugačak 960 metara, predviđene su pristupne ceste s obje strane, imao bi dva noseća stupa, a visina bi na sredini mosta iznosila 53,5 metara, što je dovoljno za velike brodove koji ulaze u kotorsku i risansku luku.
Autori idejnog projekta su rekli da bi se most uklopio u ambijent Boke i bio jedan od najuočljivijih objekata, privlačan turistima koji posjećuju Crnu Goru.
Ta tema je, sve dok zanimanje nisu pokazali Kineza, bila potisnuta iz javnosti, kao i plan o tunelu ispod mora. U Boki Kotorskoj nije bila rijetkost čuti da je most “potonuo” zbog nečijeg interesa. Prijevoz trajektima između Lepetana i Kamenara desetljećima donosi njihovim vlasnicima značajan novac. Cijena prijevoza u jednom pravcu za putnička vozila iznosi oko četiri eura, a za autobuse i kamione je znatno veća.
O IZGRADNJI MOSTA POSEBNO SE GOVORILO NAKON VELIKOG POTRESA 1979. GODINE, KADA JE BILO NOVCA, ALI SU POTROŠENI ZA DRUGE SVRHE