Novi ‘plamen’ u Petrokemiji
Ina obustavila isporuku plina, proizvodnju spašava PPD
Potez Ine objašnjen je prekoračenjem izloženosti prema Petrokemiji, koja im duguje 110 mil. kuna za plin
Novi “plamen” u Petrokemiji, Inina obustava isporuke plina, kratkoročno je ugašen, no u idućih tjedan dana trebalo bi biti jasnije u kojem smjeru ide rješavanje slučaja ove državne kompanije. Umjesto Ine s plinom će Petrokemiji priskočiti drugi opskrbljivač PPD, kako bi se osigurao nastavak rada i isporuka ugovorenih količina mineralnih gnojiva. Međutim, Inin potez, koji dolazi nakon što se prije dva tjedna neslužbeno počela povlačiti iz domaćeg konzorcija ulagača u Petrokemiju, tumači se i kao pritisak svih involviranih u ovaj slučaj da se s Vladom usuglasi daljnje rješavanje postupka dokapitalizacije.
Ininim motivom za pritisak drži se nastojanje mađarskog partnera Mola da se sudjelovanje u tom postupku koji nije od presudne važnosti za Inino poslovanje, uključi u kalkulacije prilikom planirane isplate za Molove dionice u hrvatskoj naftnoj kompaniji. Formalno je, naravno, ovaj najnoviji potez Ine objašnjen prekoračenjem limita izloženosti prema Petrokemiji, koja joj za isporučeni plin duguje u ovom trenutku 110 milijuna kuna. S druge strane, PPDova je izloženost u Petrokemiji dvostruko veća od Inine, pa je logično i da priskoči u pomoć da se ne prekine proizvodnja u Kutini. U samoj Petrokemiji imaju, pak, vezane ruke, jer za postupak dokapitalizacije još tijekom prošle godine sve pripremljeno, ali ukoliko pojedini ulagači izlaze iz kombinacije, odnosi se mijenjaju, a po svemu sudeći teško će se osigurati dovoljno kapitala da bi se dokapitalizacija prema utvrđenom programu restrukturiranja smatrala uspješnom, 400 milijuna kuna. U međuvremenu se aktivirao i austrijski Borealis, koji je Vladi za Petrokemiju dao uvjetovanu ponudu, tražeći da mu se jamči da će država prije “dokapa” posušiti sve kreditne obveze, te kontrola proizvodne djelatnosti i stjecanje kontrolnog paketa u Petrokemiji, a što u resornim ministarstvima nije ocijenjeno prihvatljivim.
Nekoliko je, dakle, opcija pred Vladom – da se pod palicom Vlade uskladi povratak Ine u konzorcij i njihova prijava koncentracije nadležnim agencijama, kako bi se realizirao postupak izdavanja dionica i uplate kapitala, ili da se pregovara s Austrijancima da prilagode ponudu. Preostaje i treća opcija, da se ide nanovo u potragu za strateškim partnerom, poput poljskog Azotya, koji je još u studenome odustao od ulaska u Petrokemiju. U Kutini, pak, sve otvorenije s lokalnih razina iz redova sindikata i politike, lobiraju za rješenje po uzoru na dosadašnja da Petrokemiji u pomoć ponovno priskoči država, a u ovom trenutku to bi značilo veći doprinos Janafa, HEPa i mirovinskih fondova, koji su sada kao manjinski partneri uključeni u PPDov konzorcij. Ta želja, iako ima u Vladi i onih koji to podupiru, ovog puta teško da je ostvariva.