Svaki drugi kredit sada je u kunama
Domaće je domaće Udjel kunskih plasmana na 48 posto
Domaće je domaće Udjel kunskih plasmana na 48 posto
Ukupni krediti stanovništvu u studenom su dosegli 119,3 milijuna kuna što je 0,3 posto više nego 2016.
Svaki drugi kredit u Hrvatskoj danas je u kunama, proizlazi iz analize Raiffeisen banke (RBA). Krajem studenog prošle godine ukupni krediti stanovništvu dosegnuli su 119,3 milijarde kuna, što je 0,5 posto više u odnosu prethodni mjesec, dok je na godišnjoj razini zabilježen rast od 0,3 posto, pri čemu je porastao udjel kunskih kredita, navodi se u analizi RBA. Tako su ukupni kunski krediti krajem studenog iznosili 57,2 milijarde kuna i bili za 8,4 milijarde kuna ili 17,1 posto veći u odnosu na kraj studenog 2016. godine.
Trend razduživanja
Devizni krediti i krediti s valutnom klauzulom iznosili su, pak, na kraju studenog 62,2 milijarde kuna, što je za osam milijardi kuna ili 11,4 posto manje nego godinu dana prije. “Posljedično, udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu porastao je sa 41 posto krajem studenog 2016. na 48 posto krajem istog mjeseca prošle godine, odražavajući time trend razduživanja stanovništva u devizama i smanjenje valutnih rizika”, navode u petak analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).
Najveći udio u ukupnim kreditima stanovništvu uobičajeno čine stambeni krediti, 44,3 posto, a njihova ukupna vrijednost iznosila je krajem studenog 52,9 milijardi kuna. To je na godišnjoj razini rast za 461 milijun kuna ili 0,9 posto.
“I unutar ove kategorije kredita stanovništvu vidljiv je trend promjene valutne strukture. Tako je udio kunskih kredita u ukupnim
POVEĆANJE UDJELA KUNSKIH KREDITA
ODRAŽAVA TREND RAZDUŽIVANJA STANOVNIŠTVA U DEVIZAMA I SMANJENJE VALUTNIH RIZIKA, OCJENJUJU ANALITIČARI RBA
stambenim kreditima krajem studenog iznosio 26,2 posto, što predstavlja porast udjela za 6,7 postotnih bodova u odnosu na isti mjesec 2016.”, ističe se u analizi.
Gotovinski na 2. mjestu
Navodi se i da su gotovinski nenamjenski krediti krajem studenog premašili 43 milijarde kuna, što je 1,2 milijarde kuna ili 2,9 posto više na godišnjoj razini. Njihov je udio u ukupnim kreditima stanovništvu iznosio 36 posto, čime su pozicionirani na drugo mjesto. I unutar ove skupine kredita vidljiv je, navodi se u analizi RBA, rast udjela kunskih kredita u odnosu na kunske kredite s valutnom klauzulom. “Oporavak ukupnog kreditiranja stanovništva u godini pred nama će prema našim očekivanjima biti skroman i uvelike ovisan o kretanjima na tržištu rada, koje još uvijek ne pokazuje zamjetniji rast zaposlenosti, koja je preduvjet za ulazak u nove financijske obveze”, zaključuju analitičari RBA.